Ruska Kompanija za razvoj društvenih odnosa (KROS – Kompanija razvitja obšestvenih svjazej) istražila je “nacionalni indeks straha” kod Rusa od kada je počeo rat u Ukrajini na osnovu proučavanja društvenih mreža i izvještavanja medija.
Istraživanje je provedeno od 24. februara, prvog dana agresije na Ukrajinu, do 31. maja. Kako piše moskovski Komersant, Rusima je u ovom trenutku “prazni frižider strašniji od raketa”. Više ih brine njihova osobna egzistencija, ugroženost “komfora”, navika i standarda na koje su navikli nego “mogući nuklearni rat”.
Prema tom indeksu straha, Rusi se više boje rasta cijena (podsjetimo da se inflacija do kraja godine očekuje na razini tek nešto manjoj od 30 posto, a većina osnovnih prehrambenih proizvoda i kućanskih aparata u prva tri mjeseca rata porasla je od 30 do 70 posto) i deficita proizvoda i usluga. I to u prvom redu onih zapadnih, na koje su navikli i koji su postali njihova svakodnevica, a bez kojih su ostali zbog sankcija.
Tako ih nedostatak zapadnih brendova više brine nego “situacija na bojištu u Ukrajini”. Doduše, piše Komersant, Rusi na društvenim mrežama komentiraju rat, odnosno “specijalnu operaciju” 5,5 puta više nego što to rade mediji. Neki analitičari navode da “dobar dio stanovništva” sve opreznije pristupa “ruskim medijskim izvještajima”, a smeta im i nedostatak informacija sa Zapada.
No, zanimljivo je da najveću pažnju Rusa, što se rata u Ukrajini tiče, zaokupljaju napadi na ruske pogranične gradove, a pojavio se i strah od “mogućih terorističkih napada” u ruskim gradovima. To ih više brine od onoga što se događa u samoj Ukrajini.
Nadalje, prema indeksu straha, odmah nakon nestašica Rusima najveću nelagodu stvaraju zapadne sankcije te izoliranost od Evrope, piše Komersant pozivajući se na istraživanje KROS-a.
Stoga izražavaju svoje negodovanje i zbog blokade Facebooka i Instagrama jer im je ograničena sloboda komunikacije.
Primjetna je povećana “posjećenost” dostupnih društvenih mreža, a manje surfaju po web stranicama ruskih medija. Zanimljivo je da im je još 2021. najveća fobija bila pandemija korone, koju danas praktički ni ne spominju, pa sociolozi kažu da je na red došla “pseudofobija”.
Sociolog Viktor Poturemski za Komersant kaže kako su se Rusi “adaptirali i privikli na život u uvjetima specijalne operacije”, ali zbog rata ne žele mijenjati svoje navike i ugode te ih sve više brinu osobna komocija i egzistencija, koje će doći u pitanje zbog sankcija, nego ratne operacije.
Dobar dio ispitanika istaknuo je kako im je blokada kartica Visa, Mastercard i American Express izazvala nelagodu i otežala normalno funkcioniranje.
On kaže da je indeks aklimatizacije i privikavanja na ratnu situaciju visok, ali su očiti briga za životni standard i bojazan da će se morati odreći mnogih stvari na koje su se navikli, a to će im, tvrde sociolozi – teže pasti od razvoja ratnih zbivanja.
Istraživanje pokazuje da Rusi smatraju da će im se pogoršati životni standard jer si zbog sankcija više neće moći priuštiti mnoge stvari koje su do sada smatrali normalnima, dostupnima i neupitnima. Inače, prema nekim istraživanjima, piše poslovni moskovski list RBK, oko 60 posto Rusa smatra da je njihovo ekonomsko stanje lošije nego 2021., a preko 65 posto njih uvjereno je da će im se finansijsko stanje dodatno pogoršati.
RBK navodi da su u samo prva tri mjeseca rata Rusi ostali bez 10 milijardi dolara ušteđevine, koje su ili morali potrošiti da nadoknade rupu u obiteljskom proračunu ili su ih strpali u čarapu za crne dane.
Pojačali su se siva ekonomija i crno tržište, a nakon pada od 75 posto prodaje bijele tehnike, za dvije trećine porasla je potražnja za rabljenim proizvodima.
U moskovskim shopping centrima potrošnja je u lipnju pala za oko 50 posto. Više od 80 posto Rusa ovog ljeta neće ići na odmor u inozemstvo, a nešto više od 50 posto građana će godišnji odmor provesti kod kuće.