Nezadovoljni su zbog prekomjernih regulativa, uključujući na evropskom nivou, kao i priliva ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u EU od ukidanja carinskih dažbina 2022. godine.
Širom Evrope poljoprivrednici nedjeljama protestuju zbog krize sa cijenama, nezadovoljni poljoprivrednim zakonima EU, a nakon što su protesti održani ispred zgrade Evropskog parlamenta u Briselu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pokrenula je strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede.
Bijes poljoprivrednika u posljednjih nekoliko nedjelja doveo je do blokada puteva i traktorskih parada, a protesti su održani u Francuskoj, Njemačkoj, Litvaniji, Poljskoj i Rumuniji, a ranije i u Holandiji.
Iako poljoprivrednici protestuju zbog nacionalnih pitanja, oni su ujedinjeni kada je riječ o sve većim izazovima sa kojima se suočava poljoprivreda, uključujući ekstremne vremenske prilike, ptičji grip i porast troškova goriva.
Nezadovoljni su zbog prekomjernih regulativa, uključujući na evropskom nivou, kao i priliva ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u EU od ukidanja carinskih dažbina 2022. godine.
U pokušaju da smiri bijes poljoprivrednika, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u četvrtak je pokrenula novi format strateškog dijaloga koji okuplja poljoprivrednike, ekološke organizacije i industriju, kako bi se došlo do rješenja za probleme poljoprivrednika u Evropi.
Među glavnim pitanjima su teme poput prihoda farmera, održivost, tehnološke inovacije i konkurentnost, a dio programa je i pitanje zelene tranzicije i zabrinutost da ce ona izazvati dodatne probleme poljoprivrednicima.
Uoči izbora za Evropski parlament u junu i anketa koje pokazuju rast popularnosti krajnje desnice i nacionalista koji se intenzivno bave pitanjem poljoprivrede, poslanik u EP i potpredsednik grupacije socijalista Pedro Markes rekao je da su poljoprivrednici „veoma važno biračko tijelo“.
Ispred Evropskog parlamenta u Briselu su 24. januara održane demonstracije poljoprivrednika, kojima je prisustvovala i Marion Marešal, nećaka Marin Le Pen, koja će predvoditi francuski desničarski pokret Rekonkista na izborima za Evropski parlament.
U Njemačkoj poljoprivrednici nedjeljama protestuju zbog smanjenja subvencija za dizel, a u susednoj Austriji, gdje se na jesen održavaju izbori, desničarska Slobodarska partija Austrije prošle nedjelje je organizovala demonstracije poljoprivrednika.
U Francuskoj se sve veći gnjev farmera izražava kao prvi veliki izazov novoimenovane vlade premijera Gabrijela Atala.
Ogorčenost su posljednjih mjeseci pokazali i poljoprivrednici u Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj, gdje proizvođači osuđuju, kako navode, „nepravednu konkuraciju“ koja dolazi iz Ukrajine zbog snižavanja cijena njenih žitarica.
U Poljskoj su u aprilu 2023. godine protesti doveli do ostavke ministra poljoprivrede, a granični prelazi sa Ukrajinom bili su blokirani od novembra, ali je blokada privremeno obustavljena 6. januara, nakon dogovora sa poljskom vladom.
U Rumuniji su 7. januara počeli protesti poljoprivrednika i prevoznika.
Stotine traktora i kamiona blokiralo je pogranični saobraćaj, što je otežalo kamionima sa žitaricama iz Ukrajine da uđu u zemlju.
Poljoprivrednici traže nadoknadu za gubitke koje je izazvao veliki poremećaj na tržištu žitarica usljed uvoza jeftinog žita iz Ukrajine, što, kako navode, nije u skladu sa standardima EU.
Bugarski ministar za poljoprivredu i hranu Kiril Vatev i bugarski premijer Nikolaj Denkov sastali su se 21. januara sa predstavnicima nacionalnog udruženja proizvođača žitarica i bugarske poljoprivredne komore kako bi razgovarali o statusu kvo i izbegli potencijalne buduće proteste, nakon što su se poljoprivrednici okupili u Sofiji u novembru prošle godine.
Protesti bi mogli da se prošire, a predsjednica Komiteta profesionalnih poljoprivrednih organizacija Evropske unije (Copa) Kristijan Lambert upozorila je da se o protestima govori i među poljoprivrednim sindikatima u Italiji i Španiji.
Sindikat slovenačkih poljoprivrednika pozvao je novog ministra poljoprivrede Mateju Čalušica da odgovori na njihove zahtjeve i ponudi neka rješenja, a ukoliko se to ne dogodi, upozorio je, poljoprivrednici pozivaju da idu stopama njemačkih demonstranata.
U Viljnusu, glavnom gradu Litvanije, nekoliko hiljada farmera sa 1.300 traktora okupilo se ove nedjelje na dva dana zahtjevajući bolje cijene, niže poreze na gorivo, pojednostavljenje propisa i zabranu tranzita ruskog žita kroz njihovu zemlju.