Postani član

Zaslužujete ekskluzivan i kvalitetan sadržaj.

Zašto Saudijska Arabija ne želi imati ništa s Jemenom?

Kad se početkom januara američki državni tajnik Antony Blinken uputio na bliskoistočnu turneju, nadao se da će uspjeti uvjeriti regionalne sile da se pridruže vojnom savezu predvođenim SAD-om, koji ima za cilj odvratiti hutiste od napada na brodove u Crvenom moru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, dočekao ga je hladan tuš. Samo jedna zemlja regije, Bahrein, otvoreno se pridružila grupi za zaštitu plovidbe u Crvenom moru. Najveća pljuska stigla je od saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, koji se odlučio pozicionirati što je dalje moguće od sukoba s jemenskim pobunjenicima. Prilično ironična izjava uslijedila je nakon američko-britanskih napada na ciljeve povezane s hutistima u Jemenu, kada je Rijad pozvao SAD na “suzdržanost”.

Saudijska Arabija, koja je skoro devet godina ratovala protiv Huta, sada je odlučila ostati na klupi i situaciju promatrati sa strane. Saudijski prestolonasljednik navodno se nije libio Blinkenu reći da Rijad još od 2015. neprestano upozorava Washington na opasnost koju predstavljaju Huti. Saudijci su godinama tražili pomoć od Washingtona u borbi protiv jemenskih militanata, ali ih je SAD konstantno ignorirao. Saudijska Arabija naposljetku je smanjila svoju vojnu uključenost u Jemenu, djelomično zbog američkog pritiska, a saudijski dužnosnici ušli su u mirovne pregovore s Hutima. Saudijski princ nije izravno izrazio protivljenje američko-britanskim napadima na Hute, ali je poručio kako bi uključenost kraljevstva u sukob ugrozio krhki mirovni proces u Jemenu, piše Jutarnji.hr.

Prekretnica u strategiji

Prekretnica u saudijskoj strategiji bili su napadi na postrojenja naftne tvrtke Aramco 2019. za koje su odgovornost preuzeli hutisti. Udari na naftna postrojenja prisilili su Saudijsku Arabiju da smanji proizvodnju sirove nafte za polovicu. Kako ističe jemenska istraživačica Veena Ali-Khan za Foreign Policy, Rijad se tada osjetio izdanim od SAD-a te odlučio promijeniti vanjsku politiku, više se fokusirajući na izgradnju diplomatskih odnosa sa zemljama regije umjesto da čeka pomoć Washingtona.

Prioritet broj jedan Saudijske Arabije je osigurati vlastitu zaštitu. Pregovori s Hutima traju od 2021., ali su se tek nedavno pomaknuli s mrtve tačke. Krajem decembra specijalni izaslanik UN-a za Jemen Hans Grundberg rekao je da su zaraćene strane obećale poštovati novi prekid vatre i slijediti mirovni proces pod vodstvom Ujedinjenih naroda kako bi se okončao rat. Posljednje što Saudijska Arabija sada želi je eskalacija sukoba, što pokazuje i činjenica da ovih dana Rijad održava i otvoreni dijalog s Iranom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pozicioniranje sebe kao posrednika “može se Saudijcima isplatiti na različite načine”, objasnio je Farea al-Muslimi, stručnjak za Jemen u think tanku Chatham House. Iako je ponekad “igrala vodeću ulogu braneći Izrael od napada Huta obaranjem nekih njihovih raketa”, dodao je stručnjak, Saudijska Arabija ignorirala je pozive Washingtona da sudjeluje u multinacionalnim pomorskim zaštitnim snagama u Crvenom moru. Nova saudijska strategija u Jemenu, koja se udaljava od izravne vojne akcije i usmjerava na njegovanje odnosa s jemenskim pobunjenicima, za sada dobro funkcionira. Međutim, pitanje je dokad će tako biti. Huti se u bilo kojem trenutku mogu okrenuti prema Rijadu jer konačni mirovni sporazum još nije donesen. “Saudijska Arabija je u vrlo neugodnom položaju. Očito se protivi Hutima i njihovim naporima da ometaju pomorski promet u Crvenom moru, ali se boji njihove odmazde i poništavanja napora koje već mjesecima ulaže u pregovore”, analizirao je stručnjak za Jemen Thomas Juneau.

Nacionalni plan reforme

Jedan od ključnih razloga zbog kojih Rijad želi izbjeći eskalaciju sukoba je to što bi ulazak u konflikt mogao ozbiljno poremetiti nacionalni plan reforme namijenjen diverzifikaciji privrede. Program transformacije saudijskog gospodarstva pod nazivom Vizija 2030. u samo središte stavlja upravo obalu Crvenog mora, na kojoj Saudijci žele graditi luksuzna odmarališta koja će transformirati kraljevstvo u turističku destinaciju. Zbog toga je završetak vojnih operacija u Jemenu trenutačno središnji vanjskopolitički cilj Rijada.

Iako je Saudijska Arabija apsolutna monarhija, čelnici također pomno vode računa o javnom mnijenju, što bi moglo dodatno utjecati na akcije Rijada u Gazi i Crvenom moru. Anketa koju je prošlog mjeseca objavio Washingtonski institut za bliskoistočne politike pokazala je da 96 posto Saudijaca misli da bi arapske zemlje trebale prekinuti sve kontakte s Izraelom “u znak protesta protiv vojne akcije u Gazi”, piše Jutarnji.hr.