Aktuelna zastava Bosne i Hercegovine usvojena je 4. februara 1998., zamijenivši prethodnu koja je korištena od nezavisnosti.
Bosna i Hercegovina jedina je zemlja koja je u 20. stoljeću zastavu mijenjala četiri puta, s tim da svaka nova zastava nije imala kontinuitet s prethodnom. S manjim modifikacijama, usvojena je po prijedlogu Carlosa Westendorpa.
Carlos Westendorp Cabeza je španjolski političar i diplomata. Između 1995. i 1996. bio je ministar vanjskih poslova Španjolske. Od 1997. do 1999. je predstavljao međunarodnu zajednicu kao visoki predstavnik Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini. Između 1999. i 2003. je bio delegat Europskog parlamenta.
Poslije neuspjelog dogovora u Parlamentu BiH, na osnovu ovlaštenja visokog predstavnika Ujedinjenih nacija, Carlos Westendorp Cabeza je donio odluku o aktualnom dizajnu zastave Bosne i Hercegovine.
Zastava se sastoji od tamno plavog polja s jednakokračnim pravokutnim žutim trokutom čiji jedan krak dodiruje gornju stranicu zastave a drugi je okrenut prema vijorećoj stranici. Duž hipotenuze trokuta nalazi se devet bijelih petokrakih zvijezda od kojih se prvoj i posljednjoj vidi samo polovica.
Prva, svijetloplava boja na zastavi bila je plava Ujedinjenih naroda. Međutim, izabrana je tamno plava, koja odgovara plavoj boji zastave Europske unije.
Prva verzija zastave Bosne i Hercegovine
Tri kuta trokuta simboliziraju tri konstitutivna naroda BiH: Bošnjake, Srbe i Hrvate. Zvjezdice predstavljaju Europu.
Pitanje zastave Bosne i Hercegovine nije rješavano Pariškim mirovnim sporazumom 1995., kojim je konstituirana današnja Bosna i Hercegovina.
Politički su predstavnici konstitutivnih naroda dugo iznosili radikalno različite prijedloge zajedničke zastave, oko kojih se nisu mogli dogovoriti. Bilo je prijedloga za zastavu s podijeljenim poljima za Federaciju i Republiku Srpsku ili za tri konstitutivna naroda, pa čak i jedan za zastavu s dva različita lica.
Početkom 1998. godine, Visoki predstavnik za BiH Carlos Westendorp odbacio je sve autohtone i izašao s nekoliko neutralnih prijedloga oko kojih zastupnici Parlamentarne skupštine ponovno nisu uspjeli prikupiti potrebnu većinu, uz suzdržanost svih zastupnika SDS-a i HDZ-a.
Dana 3. februara 1998. godine Westendorp je donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH kojom je proglasio sadašnju zastavu.
Postoji anegdota da je izgled zastave zapravo precrtan s Westendorpove šoljice za čaj.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (Zastupnički dom 6. juna 2001., a Dom naroda 23. maja 2001.) usvojila je Zakon o zastavi BiH 2001. godine. Zakon je objavljen u Službenim novinama Bosne i Hercegovine 3. augusta 2001. godine.
Zastava nezavisne BiH do 1998.
Prva zastava nezavisne BiH, usvojena po proglašenju neovisnosti 1992., bila je bijela zastava sa štitom s ljiljanima koji je preuzet od prvog bosanskog kralja iz 14. stoljeća Tvrtka Kotromanića. Isti štit sa sličnom zastavom koristila je bosanska vojska u vrijeme Kosovske bitke protiv Osmanlija. Zastava je zamijenjena jer se smatrala previše bošnjački orijentiranom.
Republika Bosna i Hercegovina nastavila je koristiti zastavu s ljiljanima i nakon Pariškog mirovnog sporazuma sve do februara 1998., kada je Visoki predstavnik proglasio sadašnju zastavu.
Sadašnji grb Bosne i Hercegovine usvojen je u sredinom maja 1998. godine. Grb sa ljiljanima tako je zamijenio plavi štit koji u desnom uglu ima žuti trougao, a uz granicu sa žutim poljem nalazi se sedam bijelih petokrakih zvijezda.
