Špinat (Spinacia oleracea) je jednogodišnja kultivirana biljka iz porodice loboda (Chenopodiaceae). Veoma je zdrava namirnica, što je prepoznato i na našem podneblju pa je zato jedan od sastojaka brojnih naših recepata, kao i veoma čest izbor za prilog uz meso, npr. “faširke”. Lako ga možete uključiti u gotovo sva jela s povrćem, možete ga dodati čak i sendvičima, a dobar je dodatak i umacima.
Potječe vjerojatno iz Perzije, a u Europu, preciznije Španjolsku, unijeli su ga Mauri u 11. stoljeću. Uzgaja se kao povrće. U umjerenoj klimi uspijeva cijele godine.
On daje mnoštvo zdravstvenih blagodati jer sadrži vitamine: A, B1, B2, B6, C, K, te minerale: kalcij, kalij, magnezij, mangan, željezo, bakar, fosfor.
Vitamin A važan je za za zdravlje i rast svih tjelesnih tkiva, uključujući i kožu i kosu.
Vitamin C važan je za jak imunitet, ali i za izgradnju i održavanje kolagena važnog za zdravlje i elastičnost kože i kose.
Vitamin K posebno je važan za zdravlje kostiju, čini ih snažnijima i otpornijima.
Također je dobar i za regulaciju probave jer je bogat vlaknima pa sprječava zatvor i poboljšava zdravlje probavnog trakta.
No isto tako, važno je znati da špinat sadrži i znatnu količinu oksalata koji smanjuju apsorpciju kalcija, a pri prečestom konzumiranju u tjelesnim tekućinama kristaliziraju i mogu prouzročiti probleme s bubrezima i mokraćnim mjehurom. Stoga se špinat ne preporučuje kao česta hrana mlađim osobama i djeci, ali je izvrsna hrana za starije ljude.
Kod kuhanja špinata prvu vodu treba baciti. U njoj ima nitrata, koji se pod utjecajem bakterija pretvaraju u nitrite pa se kuhani špinat ne smije ostavljati za drugi obrok.
