Postani član

Zaslužujete ekskluzivan i kvalitetan sadržaj.

Svaki dan se smanjuje broj livanjskih divljih konja, neophodno ih je zaštititi

Livanjski divlji konji, koji već nekoliko decenija svojom ljepotom oduzimaju dah brojnim posjetiocima visoravni Krug podno planine Cincar, ali i stvaraju probleme mještanima rubnih sela i učesnicima u saobraćajuu, prije nešto više od godinu bili su tema dvaju skupova, okruglog stola koji su organizovali Centri civilnih inicijativa, a potom i posebne sjednice Gradskog vijeća Livna. Od tada, pa do danas nije bilo značajnijih pomaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Viziju i prijedloge o mogućoj zaštititi divljih konja i prostora na kojemu obitavaju, ali i sudionika u prometu, gradski vijećnici su s upitom o mogućem modelu zaštite uputili kantonalnoj Vladi i nadležnom ministarstvu.

“Do dan danas nije došao nikakav odgovor, shodno tome Grad Livno je u svoj plan javnih nabava stavio i izradu studije o jednom obliku zaštite područja divljih konja, odnosno zaštite područja Kruga, a u sklopu toga gospodarenje i zaštita divljih konja”, navodi Darko Čondrić, gradonačelnik Livna.

“Zahvaljujući divljim konjima Livno je stavljeno na turističku mapu. Doslovno, prije 4-5 godina da kažete nekom Livno rekli bi da nemaju pojma gdje je. Međutim, našim radom na brendiranju i na promociju divljih konja, danas svi znaju za Livno – od domaćih, regionalnih pa i turista iz cijelog svijeta”, naglašava Marin Mamuza, vlasnik turističke agencije za Federalna.ba.

I on je, kao i većina žitelja Livna, zgrožen činjenicom da ih se hvata u zamke, prodaje, ubija i kasapi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne mogu da shvatim te osobe koje mogu ubiti konja, jer konji su već navikli na prisustvo ljudi, prilazite im blizu i milo vas gledaju, a da vi izvadite oružje i da ih ubijete – to je jednostavno neshvatljivo.”

Prije pedesetak i više godina konji su bili privatni, potom svačiji, od 2009. osam godina pod općinskom zaštitom, da bi danas bili i svačiji i ničiji.

“Odluka je stavljena izvan snage jer su se događale prometne nezgode gdje je materijalna šteta dolazila na naplatu Grada Livna i 2017. godine se stavila odluka izvan snage”, dodaje Čondrić.

Zbog potrebe za solju konji se redovito, osobito u zimskim mjesecima, spuštaju do magistralne ceste Livno-Šujica. Danju to i nije veliki problem, no u noćnim ili ranim jutarnjim satima teško su uočljivi.

“Ako gledamo statistički, od 2015. pa do danas zabilježili smo čak 85 prometnih nezgoda koje su vezane uz tu problematiku. Na svu sreću da nismo imali ljudskih žrtava u tim prometnim nezgodama”, kaže Ivica Vrdoljak, glasnogovornik MUP-a Kantona 10.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije nekoliko dana u gradskoj upravi održan je sastanak s predstavnicima MUP-a i Cesta Federacije. Donijeti su i određeni zaključci.

“Da se ide u smjeru regulacije prometa na tom području, Zagoričani-prijevoja Borove glave, tu su prometne nezgode najčešće, na ograničenje brzine, pojačan nadzor, da bi spriječili nastajanje prometnih nezgoda”, pojašnjava Čondrić.

Zahvaljujući volonterima i potpori gradskih vlasti broj ovih četveronožnih ljepotana se od poslijeratnih stotinjak povećao na više od 900, no, zbog onih koji ih hvataju, prodaju ili ubijaju, broj im se svaki dan smanjuje.