Staro pitanje, novi odgovori: Možemo li se od hladnog vremena stvarno razboljeti?

Brze promjene temperature, od iznenađujuće blage jeseni do ledene zime, natjerale su naša tijela da se pokušaju prilagoditi klimatskim ekstremima na koje mnogi nisu u potpunosti navikli.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali, mogu li te fluktuirajuće temperature zapravo učiniti da se osjećamo loše? Možemo li se od hladnog vremena razboljeti? Pa, prije svega, virusi prehlade i gripe češći su zimi.

“Promjene vremenskih uvjeta mogu vas učiniti podložnijim bolestima. Ali sama promjena temperature vas ne čini bolesnima”, objašnjava Abbas Kanani, farmaceut iz Velike Britanije za Metro.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, postoje neke druge ključne tačke koje treba imati na umu.

Virusi se razvijaju na hladnom, suhom zraku

Virusi se razvijaju u suhim, hladnim i tamnim okruženjima. Stručnjaci kažu da kapljice vode koje sadrže virus mogu duže ostati u zraku ako je suh. Ovi uvjeti također mogu oslabiti našu otpornost, utječući na naše tijelo tako što isušuju sluznicu i dopuštaju virusima da brže uđu u tijelo.

Pada nam imunitet

Uz manje sunca i vitamina D zimi, naš imunološki sistem također će vjerovatno postati slabiji. Činit će nas osjetljivijim na prehladu ili gripu.

Hladan zrak je također faktor

Hladan i suh zrak također može utjecati na način na koji naše tijelo reagira na virus i na to kako naša bijela krvna zrnca koja se bore protiv infekcija dospiju do područja gdje trebaju biti da bi se borila protiv infekcija. Kada i ako nam tjelesna temperatura padne, virusi se lakše razmnožavaju i tako uzrokuju infekciju, a mi se osjećamo loše.

Provodimo manje vremena vani

Hladno vrijeme također nas tjera da ostanemo u zatvorenom prostoru duže vrijeme, često u društvu više ljudi. To virusima daje savršeno okruženje za lakši prijenos među ljudima. Virusi se mogu kretati kroz zrak u kapljicama kada kišete ili kašljete. Mogu se širiti rukama i živjeti na kontaminiranim površinama poput tastatura i ručki na vratima. Mjesta poput javnog prijevoza, škola i radnog mjesta savršeno su leglo virusa. To objašnjava zašto bliski kontakt s drugima zimi olakšava širenje ovih virusa.

Vruće vrijeme također igra ulogu

Nije samo hladno vrijeme ono što nas može učiniti osjetljivima na bolesti i opteretiti naš imunološki sistem, već općenito nagle promjene temperature. Naime, nagle promjene temperature i vremena mogu utjecati na vaše zdravlje ako se ne možete na odgovarajući način prilagoditi promjenama. Postoje i sezonske alergije koje se poklapaju s vrućinom, uključujući polensku groznicu. Ona može ostaviti ljude sa začepljenim nosom, svrbežom u grlu, očima i glavoboljama. Toplina i povezana vlaga također mogu izazvati astmatične simptome. No jednako tako, udisanje hladnog zraka može izazvati astmu. Dakle, ukratko, nije samo vrijeme ono što nas čini bolesnima, već uvjeti koje te promjene temperature stvaraju.

Budite na toplom

Ovo je očito, ali kada je vani hladno, nosite dodatne tople slojeve odjeće kako biste uhvatili toplinu, umjesto samo jednog debelog sloja. Abbas također predlaže nošenje kape i drugih zaštitnih slojeva, poput šala, kako biste spriječili da tjelesna toplina izlazi iz glave, lica i vrata.

Vitamin D i prehrana

Zimi naša tijela imaju manje mogućnosti za proizvodnju vitamina D, a dio njegove uloge je da podrži i pomogne našem imunološkom sistemu. Preporučljivo je pokušati izaći na sunce kad god je ljepše vrijeme. I stručnjaci smatraju da prehrana koja se fokusira na vitamin D može pomoći. ‘Pobrinite se da imate odgovarajuću prehranu i svakodnevno uključite vitamine i minerale iz voća i povrća.

Ostanite aktivni

Živite “zdravim načinom života” kako biste podržali svoj imunološki sustav i pomogli u borbi protiv svih bakterija. Općenito, što ste zdraviji, to će se vaše tijelo lakše prilagoditi i regulirati. To znači njegovanje zdravih životnih navika – kretanje, spavanje, hidratacija, prehrana, disanje i minimiziranje stresa. Sve će to pomoći u jačanju vašeg imunološkog sistema i osigurati da vaše tijelo funkcionira najbolje što može. Odlazak u kratku šetnju i provođenje više vremena vani u hladnim uvjetima također pomaže vašem tijelu da se privikne na hladnoću.

Budite oprezni i održavajte dobru higijenu

Perite ruke kako bi spriječili širenje klica. Koristite maramicu za kihanje/hvatanje sluzi, a zatim je bacite u kantu i operite ruke. Također razmislite o nabavci ovlaživača jer grijanje može učiniti zrak u domu sušim i stvoriti bolje okruženje za viruse koji uzrokuju infekcije.

Prilagodite se

Naposljetku, morate ići polako. Slušajte svoje tijelo i prilagodite svoje izbore načina života. Ne pokušavajte raditi ono što inače radite na ‘normalnijim’ temperaturama. Možda ćete morati više spavati, drugačije se kretati, drugačije jesti i piti, drugačije se družiti.

Ključno je slušati i njegovati svoje tijelo. Ekstremne i nagle promjene temperature stresori su koji zahtijevaju otpornost da bi se nosili s njima.

(bhdoktor.ba)

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE