Mnogi ljudi većinu dana provedu u sjedećem položaju, bilo da rade u kancelariji, od kuće, putuju na posao ili se samo opuštaju na kauču gledajući televiziju ili društvene mreže.
Kako prenosi portal Shape, Amerikanci u današnje vrijeme sjede više nego u bilo kojem drugom trenutku u historiji, što može imati ozbiljne zdravstvene posljedice. No, zdravstvene posljedice dugog sjedenja iste su kod svih ljudi koji u danu prosječno sjede osam do deset sati.
“Dugotrajno sjedenje može dovesti do mnoštva štetnih posljedica, uključujući debljanje, osteoporozu, anksioznost, depresiju, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pa čak i duboku vensku trombozu”, objašnjava doktor medicine Alex Mafdali.
Smanjena snaga i fleksibilnost
Kad većinu dana provedete u sjedećem položaju, mišići i zglobovi ostaju nepomični, što znači da mogu izgubiti snagu i fleksibilnost zbog neaktivnosti.
Neka su istraživanja pokazala da produženo vrijeme sjedenja na stolici može dovesti do pasivne ukočenosti mišića leđa.
“Trenutni temeljni okvir sugerira da, dok sjedimo, imamo nisku razinu mišićne aktivnosti, a statična priroda sjedećeg položaja ograničava metabolizam mišića, što utiče na protok krvi, oksigenaciju mišićnog tkiva i regulaciju upala”, objašnjava dr. Mafdali i dodaje da smanjenje mišićnog metabolizma izaziva neravnotežu unutar mišićnih ćelija, što uzrokuje povećanu ukočenost mišića.
Loše držanje
Dugotrajno sjedenje može opteretiti mišiće i zglobove, te oslabiti mišiće leđa, što dovodi do lošeg držanja.
Dok sjedite u toku dana, vrat, glava i ramena mogu se početi prirodno spuštati. S vremenom to opterećuje kralježnicu.
“Loše držanje može imati štetne posljedice na cjelokupno zdravlje. Glavni krivac su bolovi u leđima i vratu, koji mogu dovesti do strukturnih promjena ili deformacija kostiju, kao što su hipokifoza, disfunkcija kralježnice ili artritis”, ističe dr. Mafdali.
Uz to, istraživanja su pokazala da loše držanje može uzrokovati probleme sa spavanjem, lošu cirkulaciju, glavobolju, opstipaciju, pa čak i usporenu probavu zbog povećanog pritiska na stomak.
Povećanje rizika od hroničnih bolesti
Kad se tijelo duže vrijeme nalazi u sjedećem položaju, mišići ne reguliraju nivo šećera u krvi ili holesterol. To može dovesti do hronične upale koja uzrokuje zdravstvene probleme i hronične bolesti, dovodeći do pretilosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka.
Prema istraživanju objavljenom 2019. godine, postoji odnos između toga koliko sjedimo i rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, raka, pa čak i smrti. Što više vremena sjedimo, rizik se povećava. Također, predugo sjedenje može povećati rizik od debljanja.
Istraživanja pokazuju da osobe s pretilošću svaki dan sjede, u prosjeku, dva sata duže nego osobe s normalnom težinom. Osim rizika od debljanja, sjedilački način života povezan je s povećanjem rizika od dijabetesa tipa 2 za 112 posto.
Sjedenje može uzrokovati metaboličke promjene
Osim što utiče na kosti i mišiće, sjedenje može uticati i na metabolizam.
“Poznato je da dugotrajno sjedenje i nedostatak tjelovježbe ometaju metabolizam glukoze i skladištenje energije”, ističe dijetetičarka Vanessa Rissetto.
Metabolizam je ključan za održavanje normalnog funkcionisanja tijela. Svaki dan nam je potreban minimalan broj kalorija, ali kada te kalorije sagorijevamo manje učinkovito, dolazi do pohranjivanja masti na različitim mjestima.
To može dovesti do osjetljivosti na inzulin, što znači da će tijelu biti potrebno više inzulina da se glukoza unese u ćelije. Što više inzulina “pluta” krvotokom, veća je vjerojatnost da će rasti i težina.
Uticaj na mentalno zdravlje
Istraživanje iz 2013. godine otkrilo je da način života koji uključuje sjedenje više od osam sati dnevno može povećati rizik od razvoja depresije.
Drugo istraživanje otkrilo je da ista količina sjedenja može uzrokovati anksioznost.
“Kad ste fizički aktivni, mozak oslobađa serotonin koji utiče na raspoloženje. Manje kretanja znači manje serotonina, što može pridonijeti depresiji. A kada više vremena provodite u zatvorenom prostoru, vaša izloženost sunčevoj svjetlosti je ograničena. Smatra se da upravo sunčeva svjetlost povećava opuštanje serotonina u mozgu,” objašnjava Rissetto.
Koje promjene uvesti da sjedenje ne bude toliko loše za zdravlje?
Stručnjaci preporučuju tri vrlo jednostavne, ali korisne stvari koje bi trebali isprobati ljudi koji dugo sjede na dnevnoj bazi.
Kao prvu promjenu ističu kretanje. Ako nemate vremena za treninge od trideset minuta nekoliko puta sedmično, isprobajte nekoliko puta dnevno uzeti desetak minuta za istezanje ili kratku šetnju.
Možete i kupiti podloge za hodanje pa se kretati i raditi u isto vrijeme. Stručnjaci dodaju da bi svi koji rade trebali pripaziti na držanje dok rade.
“Izbjegavajte pogrbljenost i sjedite leđima naslonjeni na naslon. Razmislite o korištenju lumbalne potpore za stolicu, oslonca za noge ili čak stola za stajanje,” ističe dr. Mafdali.
Dijetetičarka Rissetto savjetuje da na početku svakog radnog sata uzmete pet do deset minuta pauze, izađete van, udahnete svježi zrak i budete malo na suncu.