Hajrudin Šehić iz Kaknja, udaljenog tridesetak kilometara od Sarajeva, jedan je od onih koji se odlučio na odlazak iz domovine. Po struci je mašinski tehničar, radio je na građevinskim mašinama, a trenutno je nezaposlen.
Prva adresa na kojoj se raspitao o poslu je sajam u Sarajevu, gdje su zaposlenje u srijedu, 30. marta, nudile firme iz Slovenije.
“Nešto će se naći, ko hoće da radi, uvijek ima poslova. Radio sam prije u Crnoj Gori, ali je tamo malo stao posao. Mi odemo vani, zaradimo, donesemo, ovdje trošimo i lijepo se živi.
Ja sam iz Kaknja, kod nas je masa firmi uništena, jednostavno, radnici maltene na cesti, snalazite se”, priča za RSE.
Sajam na kome su Slovenci nudili posao održan je i dan ranije u Banjaluci. Jedan od posjetilaca je bio i Nebojša, elektrotehničar po struci.
“Došao sam da vidim šta ima, šta nude. Nemam posao, pokušavam nešto. Ovdje (u BiH, prim. aut.) se ne nudi ništa. Znate i sami kakva je situacija, niti se šta otvara, ko ima te poslove, nešto radi. Plate su dosta niske”, priča Nebojša, koji je već ranije radio u inostranstvu, u Njemačkoj.
Iako su plate u Sloveniji veće nego u BiH, kaže da je i smještaj skuplji, pa mu je bitno da li firme nude i besplatan smještaj.
“To sve utiče, veliki su troškovi. U Njemačkoj sam imao smještaj i prevoz, a hrana je bila moja. Nisam oženjen, samac sam, tako da je lakše. Ko je porodičan čovjek nije jednostavno”, ističe on.
Šta Slovenija nudi Bosancima?
Sajam zapošljavanja je organizovala slovenačka agencija MojeDelo.com.
Barbara Zonta, jedan od organizatora Sajma kazala je za RSE da su zainteresovani za bh. tržište, između ostalog, i zato što postoji veliki broj upita iz BiH za poslove u Sloveniji. U Banjaluci je, kaže, interesovanje bilo veliko.
“Neki imaju familije u Sloveniji, pa bi došli kod njih, a neki traže posao ili bolja iskustva. U BiH je došlo 35 firmi, to su jako dobre i poznate firme u Sloveniji, koje sve rade po pravilima i kako treba“, ističe ona.
Zonta ističe da, između ostalih, najviše traže električare, kuhare, vozače autobusa i kamiona, automehaničare, bravare, radnike u drvnoj i metalskoj industriji, operatere u proizvodnji, te progamere.
Iz slovenačke firme Odelo Slovenija iz Prebolda, u blizini Celja, koja se bavi proizvodnjom farova za automobile marke BMW, Mercedes i Audi, traže radnike u proizvodnji i logostici, kao i radnike mašinske i elektrotehničke struke.
“Tražimo oko 100 radnika, ali iz mjeseca u mjesec, ne sve odjednom. Zadovoljni smo radnicima iz BiH. Neki odlaze dalje, ali s ovim koji ostaju, smo zadovoljni”, kazala je za RSE Leonida Bončina, menadžer ljudskih resursa.
Njemačka firma Carthago, koja posluje u Sloveniji u gradu Odranci, u blizini Maribora, predstavila je svoje ponude zainteresovanim građanima u Sarajevu. Sandra Županec iz ove firme kaže da su zadovoljni radnicima iz BiH koje smatraju kvalitetnom radnom snagom.
“Radnici iz BiH su super radnici. Nudimo im besplatan smještaj, dodatno mirovinsko osiguranje, što znači da firma uplaćuje mjesečne premije, i kada naši zaposlenici odu u mirovinu, imaju i taj fond da koriste”, pojasnila je za RSE, dodajući da se plate u ovoj firmi kreću od 700 eura, pa naviše.
Budući da otvaraju još jednu firmu, potrebno im je čak 2.000 radnika, a traže CNC operatere, autoelektričare, montažere, radnike za kontrolu kvalitete.
Nedostatak radnika u BiH
Sve grane privrede u Bosni i Hercegovini suočavaju se s nedostatkom radnika, tvrde iz privrednih komora Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH), dva entiteta u BiH.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je prevoznička djelatnost u teretnom, pa i u putničkom saobraćaju, najviše pogođena manjkom radnika. Ističe da je BiH u protekle tri godine napustilo 4.500-5.000 profesionalnih vozača, te da se taj trend nastavlja i u ovoj godini.
U istom periodu je, kaže, preregistrovano više od 1.300 prevozničkih firmi iz BiH u Sloveniju, pa potom iz Slovenije dalje za zemlje Evropske unije (EU).
“Trenutna situacija kod nas u BiH je da nemate nijedne kompanije koja se bavi prevozom, a da joj ne fali od 10-20, pa čak i do 50 vozača, gdje u tom slučaju leže kamioni na parkingu u firmama, nema ih ko da vozi”, naglašava i dodaje da je posao vozača jedan od najdeficitarnijih poziva u BiH.
Pojašnjava da se često dešava da firme koje se bave prevozom zaposle mlade vozače, oni tu rade neko vrijeme dok ne steknu iskustvo, a onda odlaze iz BiH. Međutim, kaže da razumije ove mlade ljude i njihovu želju da rade u inostranstvu.
“Normalno je da će otići kada kod prevoznika u BiH trebaš raditi dan i noć da bi zaradio 1.500 maraka (oko 750 eura), a u zemljama EU, na primjer u Velikoj Britaniji, plata vozača je od 4.000-5.000 funti. Dnevnica vozača na američkom tržištu je 360 dolara. U Sloveniji plata nije ispod 3.000 eura sigurno”, tvrdi Grbić.
Manjak radnika na svakom koraku
Da je situacija u BiH po pitanju nedostatka radnika alarmantna potvrđuje i portparol Privredne komore RS-a, Vladimir Blagojević.
“Ne postoji grana privrede u kojoj ne nedostaje adekvatna radna snaga. Prvenstveno je to izraženo u metalnom sektoru, sektoru građevinarstva, elektro industriji, obućarskoj industriji, ugostiteljstvu, turizmu. Pravili smo analizu i po opštinama, tako da nema više nijedne opštine kojoj ne nedostaje pojedinih profila sa adekvatnim znanjima”, kazao je za Blagojević za RSE.
Za Sajam zapošljavanja u Banjaluci i Sarajevu na kojem Slovenci traže bh. radnike, kaže da organizacijom takvih događaja BiH dovodi u situaciju da izgubi i one radnike koje ima.
“Na taj način nekako šaljemo poruku da se mi bavimo obrazovanjem kadrova za strana tržišta, za strana preduzeća koja će razvijati tuđu privredu, dok istovremeno našoj privredi treba veliki broj adekvatne radne snage“, naglašava.
Poručio je da ono na čemu Privredna komora RS-a insistira je rasterećenje privrede, prvenstveno kada su u pitanju stope poreza na doprinose i dohodak, kako bi se stvorile mogućnosti za povećanje plata u privredi.
I metalna i elektro industrija jedna je od grana privrede gdje postoji značajan broj firmi koje su u potrazi za radnicima različitih profila, zavarivačima, CNC operaterima, limarima, tokarima.
Almin Mališević, sekretar Udruženja metalne i elektro industrije pri Privrednoj komori FBiH pojašnjava za RSE da posljednjih nekoliko godina veliki broj takvih radnika, posebno mladih, odlazi u EU zbog boljih plata, ali i zbog sigurnosne situacije.
“Ljudi ovdje rade, nauče određene poslove, usavrše i onda, putem određenih procedura koje je EU olakšala, odu u Njemačku, Austriju i rade tamo. To je jedan od razlog zbog kojeg naše firme ostaju bez radne snage, a s druge strane zbog širenja firmi u BiH. Zahtijevaju se novi radnici. Firme jednostavno ne mogu da popune svoju potrebu iz onoga što se nudi na tržištu”, ističe.
Napominje da Privredna komora FBiH već nekoliko godina traži da se olakša uvoz strane radne snage u BiH, odnosno da se pojednostave jako složene administrativne procedure.
“Zbog izlaska radne snage vani, moramo dozvoliti potreban uvoz radnika kako bi naše firme mogle funkcionisati nesmetano”, naglašava Mališević, te dodaje da to neće ugroziti tržište rada u BiH, jer će se uvoziti samo deficitarna radna snaga.
Prosječna plata u metalskom sektoru je, kaže, oko 1.000 maraka (oko 500 eura), jer su bh. firme morale povećati plate da bi zadržale radnu snagu.
“Više ta plata nije tako mala i to uglavnom nije razlog odlaska mladih ljudi, nego je više nešto drugo, što više ne vide neku svoju perspektivu, posebno imajući u vidu sva ova globalna dešavanja. Imamo tu neku dozu sigurnosti u zemljama EU, puno lakše se dolazi do kvalitetnih poslova”, zaključuje Mališević.
Ko je najogovorniji?
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da vlasti u BiH snose odgovornost za odlazak radnika u potrazi za poslom i boljim životom.
“Problem nedostatka radnika je direktna posljedica iseljavanja stanovništva, na što struka godinama upozorava, za što najveću odgovornost nose donosioci odluka u državi, jer nisu provodili ključne ekonomske reforme, fokusirajući se samo na političke teme”, kazao je Hadžić za RSE.
Naveo je podatke Populacijskog fonda Ujednijenih nacija (UN) koji je radio projekcije za BiH.
Na osnovu ovih podataka, do 2050. godine broj radno-sposobnog stanovništa pasti će sa 2,3 miliona na 1,15 miliona, dok će broj osoba starijih od 65 godina porasti za oko 300.000. S druge strane, BiH je u prošloj godini zabilježila negativni prirodni priraštaj u iznosu od preko 22.000.
“Ovi podaci i kretanja ukazuju da ako se apsolutno ništa ne uradi po ovom pitanju, već u narednih deset godina ćemo morati smanjiti nivo socijalnih izdataka, jer neće biti dovoljno novca za sve, kao direktna posljedica nedostatka radne snage”, istakao je Hadžić.
Dodao je na kraju da BiH ima na stotine ministara i njihovih savjetnika, koji su dobro plaćeni da kreiraju rješenja, te da su oni “prava instanca za pitanje šta treba BiH uraditi da ovaj negativni proces preokrene”.
U 2021. otišlo oko 170.000 osoba
Posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH od 2013. do 2021. godine izdato je više od 90.000 radnih dozvola za rad u Sloveniji i Njemačkoj. Zainteresovanost ne prestaje da raste, te je tako u 2021. godini u odnosu na 2020., za Sloveniju izdato 10.000 radnih dozvola više.
U BiH je 31. januara 2022. bilo 377.126 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.322 osobe.
BiH je tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a skoro pola miliona građana je otišlo iz BiH od 2013. godine. Ovo su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.
Na iseljavanje iz BiH upozorili su i u Populacionom fondu Ujedinjenih nacija (UN).
Procjene UN-a su da bi do 2070. godine u BiH moglo živjeti manje od 1,6 miliona ljudi, ukoliko se nastave sadašnji trendovi smanjenja broja stanovnika.
Intenzivnije iseljavanje počelo je 2011. godine kada su građani BiH dobili mogućnost da sa biometrijskim pasošem putuju bez viza u zemlje EU.
Foto: Džemal Ćatić (RFE/RL)
