Električni Fićo postojao još prije 42 godine: 100 kilometara je prelazio za cijenu jedne kafe

„Auto na struju“ i to iz domaće radinosti, hrvatskim i jugoslovenskim cestama je vozio još prije 42 godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj simpatični, zeleni „fićo na struju“ rođen je u jednoj radionici u Velikoj Gorici, a „otac“ tog neobičnog, limenog ljubimca na električni pogon je inženjer Zlatko Šafranko.

Maštoviti inovator, o čijem je unikatnom vozilu tada pisao i Večernji list, postao je te 1982. godine vlasnik prvog, registrovanog električnog automobila na ovim prostorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Put od ideje do realizacije trajao je oko godinu i po. Korak po korak, strpljivim, radom inženjer Šafranko konstruisao je, prije više od četiri decenije, prvi automobil koji su, umjesto benzinskog ili dizelskog motora, pokretala dva elektromotora.

Električni Fićo uslikan 1982. godine (Foto: Večernji list) Zeleni fićo, koji se na prvi pogled ni po čemu nije razlikovao od ostalih pripadnika svoje vrste, proizvedenih u pogonima Zastave, nakon „hirurških zahvata“ u Šafrankovoj radionici, promijenio je neke „unutrašnje organe“, pa su mu ispod poklopca motora bila smještena četiri akumulatora i niz sklopki. Novokomponovani električni fićo, kako je pojasnio njegov tvorac, nije imao mjenjač, hladnjak, vazdušni i uljni filter, a za vrijeme zimskih uslova, nije mu trebao antifriz.

60 na sat i 60 u dalj

Iako je bio jednostavan, preuređeni fićo nije baš tako jednostavno prošao sve potrebne kontrole i testiranja. Mali auto s dva motora izazvao je poprilično čuđenje, pa je dosta dugo potrajalo da vlasnik konačno dobije zeleno svjetlo za uključivanje svog fiće u saobraćaj.

„Mali zeleni“ je mogao „potegnuti“ do maksimalno 60 kilometara na čas, a s jednim je punjenjem Šafrankov auto na struju mogao preći 60 kilometara, baš kao i ostala vozila sličnih karakteristika u svijetu, u to vrijeme. No, iako je bio namijenjen isključivo za gradsku vožnju, uštede na gorivu nisu bile zanemarive. Inovator i Večernjakov novinar izračunali su tada da je za šezdesetak pređenih kilometara u fići na struju trebalo izdvojiti šest jugo-dinara, što je bilo za jedan dinar manje no što je, u to vrijeme, na kioscima, stajao broj Večernjeg lista.

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE