Mlade Dankinje mogle bi da budu pozvane na služenje vojnog roka već od 1. jula 2025. godine, izjavio je danski ministar odbrane Troels Lund Pulsen. Ova odluka dolazi u sklopu šire reforme odbrambene politike, koja podrazumijeva izjednačavanje vojnih obaveza za muškarce i žene, kao i produženje vojnog roka sa četiri na 11 mjeseci.
“Oružane snage moraju regrutovati više ljudi u svjetlu trenutne bezbjednosne situacije, i važno je poslati signal da će žene i muškarci imati jednake obaveze od 2025. godine,” izjavio je Pulsen, prenosi Beta.
Prvobitno je bilo predviđeno da se žene uključuju u regrutaciju tek od 2027. godine, ali je proces ubrzan zbog rastućih sigurnosnih izazova. One koje napune 18 godina poslije 1. jula 2025. biće pozvane da učestvuju na Danu odbrane 2026. godine – godišnjem događaju tokom kojeg mladi izvlače brojeve u lutrijskom sistemu koji određuje ko će biti regrutovan u slučaju nedostatka dobrovoljaca.
Danska povećava vojni budžet zbog ruske prijetnje
Danska je u februaru 2025. godine saopštila da će izdvojiti dodatnih 6,8 milijardi eura za odbranu u naredne dvije godine, dok je prošle godine budžet već bio povećan za 5,4 milijarde eura.
Ove mjere su odgovor na sve veće sigurnosne izazove u Evropi, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu i rastućih napetosti na Baltiku.
Trumpova ofanziva na Grenland – novi izvor napetosti
Pored vojnih reformi, Danska se suočava sa sve većim pritiscima iz Washingtona, gdje američki predsjednik Donald Trump ponovo pokušava da anektira, kupi ili zauzme Grenland – autonomni teritorij koji formalno pripada Danskoj.
Grenland, koji se prostire na više od dva miliona kvadratnih kilometara, bogat je rijetkim mineralima poput nikla, kobalta i bakra, ključnim za modernu tehnologiju, ali i potencijalnim zalihama nafte i plina.
Danska i Grenland već su odbacili američke pokušaje kupovine ovog strateškog otoka, a istraživanja pokazuju da se 85% stanovništva Grenlanda protivi pridruživanju SAD-u, uprkos Trumpovim tvrdnjama da bi “Grenlanđani pozdravili američku vlast”.
Napetosti su dodatno eskalirale nakon što je Trump odbio isključiti ekonomske ili vojne mjere za preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je otok ključan za “zaštitu slobodnog svijeta”.
“Grenland nam treba zbog nacionalne, ali i međunarodne sigurnosti,” izjavio je Trump na zajedničkoj sjednici Kongresa.
Danska premijerka Mette Frederiksen odgovorila je hitnim okupljanjem evropskih čelnika, jasno poručivši da je Grenland “nije na prodaju” i da će Danska čvrsto braniti svoj suverenitet.
