Cijene nafte pale su na oko 70 dolara. Razlog je obnova ekonomskih zabrinutosti u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini.
Iza kulisa se spominje da je još jedna velika američka banka pred propašću, a što je indirektno potvrdila i američka ministrica finansija Janet Yellen.
“Usporavanje privredne aktivnosti u Kini utječe na to da se manje kupuje nafta te, prema tome, dolazi do viška na tržištu. Istovremeno, proskribirana ruska nafta i dalje se pojavljuje, prodaje se po velikom diskontu. Treći razlog je slabljenje dolara u odnosu na euro”, naveo je Davor Štern, stručnjak za energetiku.
Dobro opravdanje
Takva situacija očito je dobro opravdanje što ništa ne pojeftinjuje, posebno kad to sve prelijemo na našu zemlju, u kojoj su cijene hrane veće nego u Njemačkoj, a životni standard višestruko lošiji. I sve to uprkos tome što je cijena dizela najniža u posljednjih godinu i po dana, a i plin je sve jeftiniji.
Međutim, pozadinskih je priča mnogo. Tako voćari ističu da je voće koje se sada kupuje plod prošlogodišnjih troškova pa se pojeftinjenje može očekivati tek iduće godine.
“Plodove svih inputa koji se sad događaju – od cijene energenata, radne snage, logistike i svega onoga što determinira tu proizvodnju – mi ćemo osjetiti tek najesen”, riječi su Branimira Markote, predsjednika Zajednice voćara.
Ono što još vidimo je rast cijene hljeba, i to za 50 posto u periodu od dvije godine zbog enormnog rasta cijena energenata i pšenice. Već sada se komentira da bi građane najesen mogao dočekati jeftiniji hljeb.
Direktorica Žitozajednice, koja djeluje i u BiH, Nada Barišić kazala je za Novu TV da više nema divljanja cijena kojem smo bili svjedoci u proteklom periodu.
“Međutim, do snižavanja cijene finalnog proizvoda došlo bi kada bi svi inputi u prehrambenoj industriji bili u padu, a to za sada nije slučaj”, objašnjava.
Ono što ne ide na ruku je pojava bolesti na pšenici nakon obilnih kiša, a koje ne dopuštaju ravnomjeran rast i sazrijevanje, a s druge strane, sve je više ukrajinskih jeftinih žitarica. One su već preplavile područje Evropske unije, dok za BiH još nema konkretnih podataka. Građani strahuju i od kvalitete ukrajinskih žitarica jer je zemlja zahvaćena ratom.
“Ne bi me čudilo da mi već sada u hljebu jedemo te žitarice. Iskreno, strah me je da je sve kontaminirano, ali imam li izbora jer moram kupiti ili brašno ili hljeb. Ko ima domaće, lakše mu je”, priča nam žena ispred jedne pekare u Mostaru.
Ni njoj nije jasno zašto cijene ne padaju.
“Hljeb, koji je nekad stajao marku i po, danas je dvije i po marke. Cijene svega su se smirile, a da cijena hljeba nije nimalo pala, smatram da to nema smisla”, priča.
Pandemije više nema
I istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za prehrambene proizvode najviše u kategoriji pekarskih proizvoda, ali i svježeg voća.
Međutim, većinom se traže opravdanja za poskupljenja, a ona se, kada nema domaće proizvodnje, uglavnom svode na globalne probleme, poput rata, krize u bankarstvu, a iz svega je sada isključena pandemija čiji je kraj proglašen. Kako će sve funkcionirati u BiH, zasad se može samo nagađati i nadati se da će troškovi početi padati jer gorivo pojeftinjuje, a dizel je već došao do 2,36 KM, što još nije oko 2 KM, koliko se kretao u normalnijim vremenima, ali pomaci su osjetni. Međutim, opet je riječ o tome da, kada gorivo poskupi, cijene svega ostalog odmah rastu, a kada gorivo pojeftinjuje, mnogo se priča kako bi se priča oduljila i na kraju ne pojeftini ništa. Na takvo ponašanje u BiH smo, nažalost, naviknuli, piše Večernji.ba.
