Štrajkovi širom Njemačke doveli su do zastoja saobraćaja 10. januara.
Stotine hiljada ljudi suočilo se sa otkazivanjem vozova širom zemlje, nakon što je otpočeo trodnevni štrajk željeznica.
To je, prema ocjeni agencije Reuters, dodatno doprinijelo haosu u transportu u najvećoj evropskoj ekonomiji, gdje su poljoprivrednici u znak protesta ranije blokirali autoputeve i usporili saobraćaj.
Štrajkovi, na koje je sindikat mašinovođa GDL pozvao od srijede do petka uvečer, primorali su nacionalnog željezničkog operatera Njemačke željeznice (Deutsche Bahn) na skraćene redove vožnje koji se koriste u vanrednim situacijama.
Saobraća jedna od pet brzih željezničkih usluga na dugim relacijama, a regionalne usluge su “masovno smanjene”, rekao je portparol željeznica novinarima na centralnoj stanici u Berlinu, gdje nije bilo uobičajene gužve.
Na željezničkoj stanici u Kelnu u zapadnoj Njemačkoj, putnici koji treba da stignu na svoja radna mjesta, provjeravali su na tablama promjene u redu vožnje.
Nakon što se prvi voz nije pojavio, Urlih Linke rekao je Reutersu da će sačekati da vidi da li će se pojaviti sljedeći.
- Čekaću 45 minuta, na minus sedam stepeni, ovdje na glavnoj stanici – dodao je.
- Radimo u domu penzionera i moramo na posao – rekao je putnik Aleks Miler.
U štrajku i teretnjaci
Sindikat njemačkih mašinovođa (GDL) je odlučio da pored putničkog, štrajkom bude obuhvaćen i teretni saobraćaj. Ali, to neće da se odrazi samo na Njemačke željeznice (DB), već i na mnoga preduzeća u Njemačkoj koja svoje sirovine ili robu dopremaju teretnim vozovima.
Osim toga, posledice će osjetiti i susjedne zemlje, pošto čak 60 posto od ukupnog teretnog saobraćaja Njemačkih željeznica otpada na transport širom Evrope. Kroz Njemačku prolaze šest od ukupno jedanaest evropskih željezničkih koridora za transport roba, navodi Ministarstvo za digitalne poslove i saobraćaj.
- Njemačka je logističko srce Evrope – podsjeća Tomas Puls iz Instituta njemačke privrede (IW).
Transport šinama je važan
Koliko robe se transportuje na šinama? Dok se u putnom saobraćaju transportuje čak dvije trećine, na željeznice otpada tek jedna petina. Puls kaže da je taj vid transporta ipak važan.
- Mada udeo u ukupnom saobraćaju ne pokazuje to jasno, mnogi transporti šinama ne mogu, ili mogu veoma teško, da se odvijaju na drugi način.
Velike industrijske grane, kao što je metalna ili hemijska, upućene su upravo na taj način transporta. Bez uglja koji stiže teretnim vozovima, nemoguće je funkcionisanje visokih peći ili termoelektrana. Za određeni opasan teret iz hemijske industrije, željeznički transport čak je i obavezan, zbog smanjenog rizika od saobraćajne nezgode.
Strah od zastoja u lukama
Pogođeni su i drugi dijelovi logističkog transportnog lanca, kao što su luke.
- Ako luke više ne budu imale mjesta za odlaganje kontejnera, biće zaista problematično – smatra Puls.
Iz luke u Hamburgu ogroman broj istovarenih kontejnera dalje se transportuje željeznicom. Puls smatra da nije realistično da se sve to prebaci na kamionski transport.
- Vjerovatno nemamo toliko kamiona, a i kad bismo ih imali, ne bismo mogli sve da ih pošaljemo za Hamburg da otpreme toliku količinu kontejnera iz luke, koju inače preuzima željeznica.”
Frank Huster, direktor Saveznog udruženja špedicije i logistike, smatra da će biti pogođene i ostale evropske luke, jer će njemački štrajk poremetiti raspored utovara i istovara.
Poljoprivrednici zaoštravaju
Tekući protesti poljoprivrednika, izazvani najavljenim smanjenjem subvencija, također su napravili problem u saobraćaju.
Šef njemačkog Udruženja poljoprivrednika (DBV), Joakim Rukvid, obećao je da će danas pojačati proteste, nakon što su konvoji traktora i kamiona blokirali puteve širom zemlje ranije ove nedjelje.
Ulice blokiraju traktori i kamioni sa natpisima na kojima se navodi “Bez farmera biste bili gladni, goli i trezni”, “Bez farmera nema piva”, “Ako umre farmer, umrijeće i zemlja”…
Štrajkovi i protesti povećavaju pritisak na koalicionu vladu kancelara Olafa Šolca, koja se suočava sa rastućim ekonomskim problemima, uključujući slabe makroekonomske pokazatelje, visoke kamatne stope i budžetski nered.
Dugogodišnji spor oko plata i radnog vremena mašinovođa ponovo se razbuktao, a pokušaj Deutsche Bahna da sudskom zabranom blokira najnovije štrajkove nije uspio.
Sindikat željeznica (GDL) traži skraćenu radnu nedjelju za smjenske radnike, sa 38 na 35 sati, a da se zadrže tekuće plate.
Deutsche Bahn je odbio da smanji satnicu bez smanjenja plata.
Željeznički operater tvrdi da bi zahtjevi sindikata doveli do povećanja troškova osoblja za 50 posto, dijelom i zato što bi morali da zaposle još radnika, dok se Njemačka suočava s nedostatkom kvalifikovane radne snage.
- Spremni smo da pravimo kompromise i postepeno smanjujemo nedjeljno radno vrijeme kako bi i poslodavci imali priliku da obučavaju osoblje – rekao je šef GDL-a Klaus Veselski za javni servis ZDF.
- Ako ništa ne dobijemo do petka, napravićemo pauzu i ući u sljedeću rundu akcije – dodao je on.
Mašinovođe teretnih vozova također štrajkuju do petka, što je dovelo zabrinutosti u sektoru trgovine, jer se skoro petina njemačkog teretnog saobraćaja prevozi željeznicom.