Leži tačno nasuprot Bermudskog trougla, pa se smatra njegovim tihookeanskim pandanom. Povrh svega, i u tom području zabilježene su aktivnosti koje se teško mogu objasniti
Đavolje more (japanski Ma-no Umi), poznatije i po imenu Zmajev trougao, područje je u Tihom okeanu oko japanske obale i ostrva Ogasavara koje uključuje dobar dio Filipinskog mora.
Leži tačno nasuprot Bermudskog trougla, pa se smatra njegovim tihookeanskim pandanom. Povrh svega, i u tom području zabilježene su aktivnosti koje se teško mogu objasniti, piše Pun kufer.
Prije nekoliko hiljada godina Kinezi su vjerovali da u tom moru živi zmaj koji vuče brodove prema dnu kako bi utolio svoju glad.
Ne čudi stoga što nestanak brodova u Đavoljem moru danas mnogi pripisuju tom mitskom biću.
Postoje priče o tome kako je veliki mongolski vođa Kublaj-kan pokušao da napadne Japan još u 13. stoljeću, ali izgubio je 40.000 ljudi upravo u Zmajevom trouglu. Tokom 19. stoljeća mnogi su moreplovci prijavljivali nenadano pojavljivanje misteriozne dame na svojim jedrenjacima.
Ipak, najpoznatija priča datira iz 1952. godine, kada je u septembru nestao istraživački brod Kaio Maru No. 5 sa cijelom posadom od 31 osobe. Istraživači su ispitivali aktivnost podvodnog vulkana Mjođin-Šo, ali se nikad nisu vratili kući.
Hamakulia volcano – is the site of ship and plane disappearances. locals say that strange lights can sometimes be seen around the volcano. This volcano is also particularly active because it is right along the “ring of fire.” the volcano is prone to piezomagnetic effects.
— olympia (@Olympia_Under) October 20, 2020
Prema natpisima Čarlsa Berlica iz 1989. godine u knjizi “The Dragon’s Triangle”, japanska je vojska od 1952. godine do 1954. godine na ovom području izgubila pet brodova sa oko 700 osoba, zbog čega ga je japansko Ministarstvo pomorstva i ribolova proglasilo opasnim na sredini prošlog vijeka.
Šta se s nestalim ljudima i brodovima dogodilo, nikad nije u potpunosti razjašnjeno, kao i u slučaju Bermudskog trougla.
Nauka tvrdi da u pitanju nije paranormalna aktivnost, već postojanje zarobljenih količina opasnih gasova na morskom dnu. Tačnije, riječ je o nalazištima metanskog klatrata koji na temperaturi većoj od 18 stepeni mogu izazvati zapanjujuću eksploziju i potopiti brodove bez ikakvih ostataka i dokaza.