Postani član

Zaslužujete ekskluzivan i kvalitetan sadržaj.

Zbog Njemačke Italije: Zašto je smanjen izvoz iz Bosne i Hercegovine?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je statistiku robne razmjene BiH s inostranstvom za period januar i februar 2024. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema objavljenim podacima, u periodu januar-februar 2024. godine izvoz je iznosio 2 milijarde 505 miliona KM, što je za 13,1 % manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio 4 milijarde 266 miliona KM, što je za 6,7 % više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,7 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1 milijardu 761 milion KM.

“Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 381 milion KM, što je za 33,6 % manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio 467 miliona KM, što je za 8,8 % više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 81,7 %. Izvoz u zemlje EU je iznosio 1 milijardu 892 miliona KM, što je za 10,2 % manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde 552 miliona KM, što je za 7,1 % više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,1 %”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

Izvoz aluminija u prošloj godini manji za 720 miliona KM

Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da je ovo samo trenutno stanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sve je vezano za usporeni gospodarski rast Njemačke i sjeverne Italije i 90 posto toga se nama odražava na smanjenu potražnju aluminija na svjetskom tržištu. Mi smo samo u prošloj godini pali 720 miliona KM izvoza aluminija, jer nije bilo potrebe u sjevernoj Italiji, a čim vam jenjava njemačko gospodarstvo, odnosno njihova autoindustrija, a dosta grana industrijskih je vezano za autoindustriju, taj refleks vam se dešava”, ističe za Buku Vuković.

Prema njegovim riječima, ovakav smanjen izvoz nije ništa neobično.

“Oporavak gospodarstva u Evropskoj uniji, jer mi tamo izvozimo preko 70 posto roba, dovešće do oporavka i u Bosni i Hercegovini. To je jednostavno nešto što je u očekivanju. Prognoze su da taj oporavak već ide u narednih nekoliko mjeseci, tako da za nas ovi podaci nisu neočekivani”, naglašava Vuković.

Ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić kaže da su posljednje procjene MMF-a da će u BiH biti rast 2.5 posto, što znači da očekuju veći rast u odnosu na prethodnu godinu.

“Imamo te recesijske naznake koje dolaze, prije svega, iz Njemačke ali i iz drugih evropskih zemalja čija ekonomija usporava. Taj pad izvoza je sasvim očekivan, on se počeo dešavati već u zadnjem kvartalu prošle godine i vidjeli smo da se u Njemačkoj nekoliko kompanija zatvorilo što je vrlo neobično, jer tu pojavu nismo imali nekoliko godina unazad, odnosno potpuno zatvaranje i otpuštanje radnika. To je rezultat pada potražnje na evropskom tržištu. Nama se preko 70 posto vanjskotrgovinske aktivnosti veže za članice EU”, govori za Buku Čavalić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Fiskalne namete smanjiti, parafiskalne ukinuti

On smatra da na ove stvari ne možemo puno utjecati, osim da iskoristimo trenutak i modeliramo poslovno okruženje.

“Sada je prava prilika za reforme, upravo zato što pada inflacija, očekuje se nekih 3 posto za ovu godinu, očekuje se dalji ekonomski rast, što garantuje stabilnost javnih prihoda, tako da je sada pravo vrijeme da se naši izvoznici, prije svih, osnaže, a to podrazumijeva konkretne reforme u smislu smanjivanja fiskalnih nameta, ukidanje parafiskalnih nameta, ukidanja određenih administrativno-birokratskih barijera za poslovanje i naravno digitalnu transformaciju. Sve navedeno doprinosi da se bolje podnese ta kriza koja se, prije svega, veže za njemačko tržište. Pratim njemačku ekonomiju iz sedmice u sedmicu, još nema nekih jasnih naznaka”, podvlači Čavalić.

Za profesora Željka Šaina podaci o padu izvoza i rastu uvoza su signal da se nešto treba poduzimati.

“Tu se govori o dvije stvari. Faktički se govori o vrijednosnom aspektu, a ne govori se o naturalnom aspektu. Zbor rasta cijena i inflatornih kretanja nisu ista prva dva mjeseca ove godine i prva dva prošle godine. Dakle, mora se upoređivati i vrijednosno i naturalno. Vrijednosno je ako cijene rastu a ista količina, normalno je da će zbog utjecaja inflacije biti veći iznos u novcu. Dakle, to je samo jedan orijentir, a ne apsolutni pokazatelj. E, taj orijentir nama treba biti jako znakovit da bi se reklo da tako više ne bi trebalo biti i da moramo u narednim mjesecima ispravljati te trgovinske odnose s inostranstvom. Ukoliko bi se ovaj pad izvoza nastavio, loše bi se odrazio na ekonomsko stanje u BiH”, ističe Šain za Buku.

Moramo imati jedinstvenu ekonomsku politiku u BiH

Pojedini ekonomisti smatraju kako se stimulisanjem rasta potrošnje kod građana može postići stabilnost u prihodima od poreza.

“To može imati samo ograničene efekte. To nije sistemska mjera. To je jedan instrument koji ispravlja trenutnu situaciju, ali ne rješava problem. To je “gašenje požara”. Mi moramo imati sistemska rješenja i jedinstvenu ekonomsku politiku u Bosni i Hercegovini koja će na sistemski način rješavati pitanja koja do takvih anomalija ne bi dovodila u budućnosti”, smatra profesor Šain.

No, kako god, trenutno je nezamislivo očekivati veću potrošnju građana ako uzmemo u obzir činjenicu da oko 70 posto zaposlenih prima platu ispod 1.000 KM. S takvim iznosima građani ne mogu kupiti ni ono što spada u osnovne namirnice.

“To je suština čitave priče, upravo se kroz izmjene fiskalnih zakona to može promijeniti. Fiskalne reforme nam trebaju da oslobodimo nekih 300-500 KM za povećanje plata radnika, da to ide u privatnu potrošnju. To je način kako povećati privatnu potrošnju, pogotovo je to bitno u vremenu recesije, kada treba vratiti optimizam i povećati potrošnju. Zašto javna potrošnja nije toliko u fokusu vidimo i po infrastrukturnim ulaganjima, nisu to iznosi kao što je to bilo ranijih godina. Budžeti su uglavnom socijalni ili održavaju javni sektor. Razvojna komponenta budžeta je minimizirana na svim nivoima vlasti. Upravo kroz navedeno se pokušava ostvariti efekat multiplikatora u potrošnji, kad govorimo javnim investicijama. On je vrlo hendikepiran za ovu godinu,  a vidjet ćemo kako će to izgledati u budućnosti”, zaključuje Čavalić.

Dakle, dok se bh. izvoznici nadaju što bržem oporavku ekonomije u Evropskoj uniji, prvenstveno u Njemačkoj i Italiji, radnici očekuju da će federalna vlast konačno ispuniti dugogodišnje obećanje o reformi fiskalnih zakona kojom bi se omogućilo poslodavcima da isplaćuju veće plate.

Nakon što je prethodna Vlada FBiH osam godina izgubila a da nije reformisala poreski sistem, i aktuelna Vlada je potrošila skoro godinu mandata a da fiskalne zakone još nije poslala u parlamentarnu proceduru.

(Buka)

- Marketing -