Do 2025. godine, nestaće čak 85 miliona radnih pozicija, a njih će zamijeniti mašine, odnosno vještačka inteligencija – rezultati su svjetskih istraživanja.
Međutim, postoji i druga strana medalje:
Roboti i umjetna inteligencija (AI) oduzet će ljudima neke poslove — ali će također stvoriti nove. Predviđa se da će umjetna inteligencija stvoriti 97 miliona novih radnih mjesta do 2025. godine, piše Builtin.com.
Neki ljudi ne vide drugu, pozitivnu stranu.
Na primjer, Sean Chou, izvršni direktor AI startupa Catalytic, misli da su roboti glupi — i nije jedini u svojoj iskrenoj procjeni, prenosi Tuzlanski.ba. “Sve što trebate učiniti je upisati ‘YouTube robot fail'”, rekao je Chou. Vrste poslova na koje će AI utjecati Konsenzus među mnogim stručnjacima je da će niz profesija biti potpuno automatizovan u sljedećih pet do deset godina.
Skupina viših tehničkih rukovoditelja koji čine Forbesovo tehnološko vijeće imenovala je 15 takvih: preuzimanje osiguranja, poslovi u skladištu i proizvodnji, služba za korisnike, istraživanje i unos podataka, prijevoz kamionima na duge relacije i pomalo zabrinjavajuće široka kategorija pod nazivom “Svi zadaci koji se mogu naučiti .”
Kai-Fu Lee, stručnjak za umjetnu inteligenciju i izvršni direktor kompanije Sinovation Ventures, napisao je u eseju iz 2018. da će 50 posto svih poslova biti automatizovano pomoću umjetne inteligencije u roku od 15 godina.
“Računovođe, fabrički radnici, vozači kamiona, pravni pomoćnici i radiolozi
– da spomenemo samo neke – suočit će se s poremećajem sličnim onome s kojim su se suočili poljoprivrednici tokom industrijske revolucije”, napisao je Lee.
Kada se uzmu u obzir ti razvoji i predviđanja, a temelje se na višestrukim studijama
— među ostalima koje su proveli McKinsey Global Institute, Univerzitet Oxford i Američki ured za statistiku rada — u toku su ogromne i neizbježne promjene. Istraživanja sugerišu da će kontinuirana implementacija umjetne inteligencije uticati i na posebno obučene radnike i na službene radnike. Iako će AI sigurno promijeniti budućnost rada, postoje mnoge teorije o prirodi te promjene. A mnogi od njih, možda će vam biti drago saznati, nisu ni tmurni ni sumorni.
Šta AI neće moći zamijeniti?
S druge strane, neka od zanimanja koja AI neće moći zamijeniti su: prosvjetni radnici, književnici, advokati, socijalni radnici, medicinski radnici, terapeuti, profesionalci za menadžment. Neke industrije koje će se i dalje oslanjati na ljudske radnike uključuju pisateljske poslove, socijalni rad, pravo obrane od kaznenih djela, nastavu i obuku inženjera umjetne inteligencije.
Ova polja možda još uvijek budu potpomognuta napretkom umjetne inteligencije u budućnosti, ali umjetna inteligencija i roboti ne mogu oponašati empatiju i socijalnu inteligenciju koje ta polja zahtijevaju. Na primjer, umjetna inteligencija bi mogla biti koristan alat za edukatore kada pokušavaju steći razumijevanje učenikovih različitih razina kompetentnosti, napretka i temperamenta – ali učitelji će i dalje biti majstori poniranja u posebne interese učenika i pružanja mentorstva.
Lee navodi četiri osnovne slabosti umjetne inteligencije koje će je spriječiti da preuzme određene poslove. Ukratko, umjetna inteligencija nije baš dobra u:
-Složenom strateškom planiranju.
-Poslovima koji zahtijevaju preciznu koordinaciju oko-ruka.
-Suočavanju s nepoznatim i nestrukturiranim prostorima.
-Pokazivanju empatije. Također će postojati potražnja za ljudskim radnicima koji će nam pomoći prilagoditi se novom svijetu s većom prisutnošću umjetne inteligencije. Chou je primijetio da su vam potrebni ljudi – i to mnogo, kako biste olakšali usvajanje tehnologije, tako da ona smanjuje radna opterećenja umjesto da ih povećava.
“Što više tehnologija obuhvaća i što više zahtijevamo od tehnologije, to je više ljudi uključeno u to”, rekao je.