Nakon što je prošla ponoć u Moskvi, Kremlj još uvijek nije službeno reagirao na prijedlog 30-dnevnog prekida vatre, koji su SAD i Ukrajina dogovorili u Džedi.
Ranije tokom dana, glasnogovornik Kremlja izjavio je da će Rusija dati službeni komentar nakon što je Washington informira o ishodu pregovora. Kada bi to moglo biti, zasad nije poznato, iako se pojavljuju informacije da bi američki izaslanik Steve Witkoff mogao posjetiti Moskvu kasnije ove sedmice.
Podsjetimo, Moskva je dosad u više navrata odbacivala svaku mogućnost primirja, tvrdeći da bi to omogućilo Ukrajini da se pregrupira i obnovi zalihe oružja.
Dok dio proruski nastrojenih komentatora smatra da bi izravno odbijanje primirja pokazalo da Moskva ne traži mir i moglo narušiti nedavno otopljene odnose s Washingtonom, mogućnost ruskog pristanka na prijedlog mogla bi doći s dodatnim uvjetima i zahtjevima Kremlja.
U kontekstu najvećeg ukrajinskog napada dronovima na Moskvu do sada, kao i nedavnog ruskog napredovanja na bojnim poljima u Ukrajini i ruskoj Kurskoj oblasti, ostaje neizvjesno kako će Rusija odgovoriti na mirovni prijedlog.
Hoće li Putin pristati na primirje?
Pitanje je hoće li Moskva pristati na 30-dnevni prekid vatre ostaje neizvjesno, budući da je posljednjih sedmica i mjeseci rusko vodstvo stalno odbacivalo mogućnost privremenog primirja. Umjesto toga, Kremlj je insistirao na dugoročnom mirovnom sporazumu koji bi, prema njegovu viđenju, rješavao “temeljne uzroke” sukoba, piše u analizi Sky.
Za Rusiju, ti “temeljni uzroci” su zapadna agresija i širenje NATO-a prema istoku. Postavljajući to kao ključni uslov za mir, Moskva pokušava osigurati da njezini sigurnosni interesi budu zadovoljeni u slučaju konačnog sporazuma.
Ali, ovaj stav također pomaže Kremlju da opravda invaziju na Ukrajinu. Rusija i dalje tvrdi da je njezin vojni upad bio nužan kako bi zaštitila rusko govorno stanovništvo na istoku Ukrajine, pozivajući se na to da sporazumi iz Minska nisu provedeni.
Podsjetimo, sporazumi iz 2014. i 2015. bili su pokušaji uspostave primirja između Kijeva i proruskih separatista u Donbasu, ali Moskva sada tvrdi da Ukrajini nije za vjerovati kada je riječ o pridržavanju primirja. Ali, taj argument je uglavnom dio propagandne strategije Kremlja, kojom nastoji prikazati sebe kao žrtvu koja vodi dobrambeni rat.
Zašto bi Rusija radije trajni mirovni sporazum nego privremeni prekid vatre?
Ključni razlog zbog kojeg Kremlj preferira stalni dogovor je trenutna situacija na bojnom polju – ukrajinske snage su u defanzivi. Svaka pauza u borbama dala bi Ukrajini priliku za konsolidaciju i reorganizaciju, pa se postavlja pitanje – zašto bi Moskva na to pristala?
Ruski cilj je da Kijev dođe za pregovarački sto u što slabijoj poziciji, kako bi se postigao sporazum isključivo pod uslovima Kremlja.
Ali, problem za Vladimira Putina je što sada mora pokazati dosljednost.
Kako bi pridobio naklonost Donalda Trumpa, Kremlj se posljednjih mjeseci neprestano nastojao prikazati kao mirotvorac, dok je Ukrajinu optuživao za nastavak rata.
Ovaj narativ do sada mu je išao u korist, budući da Amerika sve više naginje ruskoj strani.
Ali sada se situacija iznenada mijenja – Kijev je odlučio testirati Moskvu i vidjeti hoće li doista pristati na prekid vatre ili će se pokazati da su ruske mirovne izjave bile samo taktika.
