Postani član

Zaslužujete ekskluzivan i kvalitetan sadržaj.

Učenici u BiH češće od svojih vršnjaka iz EU-a biraju tehničke i stručne srednjoškolske programe

Istraživanjem iz 2018. utvrđeno je da samo 51% zaposlenih diplomanata koji su pohađali tehnički i stručni srednjoškolski program ima posao koji je povezan sa strukom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku od svojih vršnjaka u zemljama Evropske unije, učenici u BiH prilikom upisa u srednju školu biraju uglavnom tehničke i stručne programe.

Loši uslovi u školama

Naime, 2019. godine oko 77% učenika u višem srednjem obrazovanju u BiH bilo je upisano na tehničke i stručne programe.

 – To je slično prosjeku u Srbiji (74%), ali je više nego u drugim ekonomijama zapadnog Balkana te je znatno više od prosjeka EU-a od 48% (2018.) i OECD-a od 43% – navodi se u publikaciji “OECD-ovi pregledi evaluacije i procjene u obrazovanju Bosne i Hercegovine“. U ovom dokumentu nadalje se navodi kako je u školskoj 2018./19. godini 55% učenika u BiH pohađalo tehničke škole, 23% ih je pohađalo opće srednje škole, a 19% ih je pohađalo stručne škole (BHAS, 2019).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 – Ovako visoke stope upisa na tehničke i stručne programe mogle bi biti povezane s visokom selektivnošću prilikom prijama u gimnazije u nekim dijelovima zemlje. Istraživanjem iz 2018. godine utvrđeno je da samo 51% zaposlenih diplomanata koji su pohađali tehnički i stručni srednjoškolski program ima posao koji je povezan s njihovom strukom. Neka istraživanja isto tako sugeriraju da je sistem tehničkog i stručnog obrazovanja u BiH jedan od najslabijih na zapadnom Balkanu zato što mu općenito nedostaju ulaganja i adekvatna infrastruktura (npr. oprema i objekti) i zato što se oslanja na zastarjele nastavne planove i programe – stoji u navedenoj publikaciji.

Ističe se da nedavno odobreni strateški dokument na nivou BiH “Poboljšanje kvalitete i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini” na osnovi zaključaka iz Rige (2021. – 2030.) predstavlja pozitivan korak prema rješavanju ovih izazova i očekuje se da će povećati mogućnosti učenja temeljenog na radu radi povećanja relevantnosti srednjoškolskih programa stručnog obrazovanja i obuke za učenike. Objašnjeno je kako srednje obrazovanje u BiH realiziraju posebne ustanove koje nude opći, tehnički, stručni ili umjetnički i vjerski program obrazovanja.

Odabir učenika za upis u navedene programe u velikoj se mjeri temelji na akademskom uspjehu. Dok se mnoge zemlje OECD-a s diferenciranim sustavima srednjeg obrazovanja oslanjaju na akademski uspjeh pri odabiru učenika za upis u konkretne programe obrazovanja, taj proces selekcije u BiH odstupa od uobičajenog u nekoliko aspekata.

 – Naime, čini se da se nadležne obrazovne vlasti više oslanjaju na podatke o postignućima nego na druge kriterije, kao što su učenikov izbor ili mjesto stanovanja.

Prema podacima iz PISA-e za 2018. godinu, 73% učenika višeg srednjeg obrazovanja u BiH pohađa školu u kojoj je upis uvjetovan akademskim uspjehom, dok taj postotak u zemljama OECD-a iznosi tek 45%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što pokazuje PISA

 Implikacije za upis u više srednje obrazovanje u BiH posebno su velike zbog smanjene propusnosti između obrazovnih programa u BiH (tj. učenicima je teško prijeći iz jednog obrazovnog usmjerenja u drugo) i niske kvalitete stručnih opcija – ističe se u publikaciji “OECD-ovi pregledi evaluacije i procjene u obrazovanju Bosne i Hercegovine” te dodaje da podaci o akademskom uspjehu koji se koriste za odabir učenika uglavnom potječu iz vrednovanja na nivou škole.

Nadalje se navodi kako, bez obzira na značajne varijacije među zemljama OECD-a, kada se prosudbe nastavnika koriste kao primarni izvor informacija za određivanje daljnjeg školovanja učenika, te prosudbe moraju biti pravične i veoma pouzdane.

– Različiti faktori upućuju na to da to nije slučaj u BiH, kao, primjera radi, postojanje rizika od inflacije ocjena, pri čemu nastavnici nemaju neku vanjsku referentnu tačku i pod pritiskom su roditelja/skrbnika i učenika da daju ocjene koje omogućavaju prijam učenika u program njegova izbora. Ovakav kontekst može dovesti do odluka koje više odražavaju podrijetlo učenika, a manje njegove sposobnosti. Primjera radi, prema PISA-inim podacima, četiri puta veća je vjerovatnoća da će učenici u socioekonomski nepovoljnom položaju pohađati srednju strukovnu školu, a ne školu koja nudi opći program obrazovanja – zaključeno je u publikaciji.

 Inače, srednje obrazovanje u BiH nije obvezno u većini dijelova zemlje. Učenici srednjih škola mogu birati jedan od triju programa: opće obrazovanje (tj. gimnazije ili srednje škole koje obično traju četiri godine), tehničke programe (traju četiri godine) i stručne programe (traju tri godine) ili umjetničke i vjerske programe. (Vecernji.ba)