Apple je zbog pada vrijednosti dionica pod još većim pritiskom da lansira revolucionarne AI alate koji bi pomogli osnažiti prodaju njihovih uređaja.
Ako ih već ne možeš pronaći i educirati sam, što ti drugo preostaje nego preoteti ih od glavnog konkurenta tako da ih privučeš većom plaćom i boljim uvjetima – tako nekako glasi Appleova filozofija kada je riječ o kadrovima za razvoj umjetne inteligencije (AI).
Tvrtka vrijedna 2700 milijardi dolara je upecala je, naime, desetke stručnjaka iz Googlea i oformila tajnoviti laboratorij u Zürichu, koji bi trebao funkcionirati kao nukleus vrhunskog tima sposobnog suprostaviti se sve brojnijim rivalima u razvoju novih modela umjetne inteligencije i novih proizvoda, pokazalo je istraživanje Financial Timesa.
Pretragom stotina profila na LinkedInu, zatim javno dostupnih istraživanja te oglasa za poslove, ispostavilo se da je Apple posljednjih godina pokrenuo ogroman globalni val zapošljavanja kako bi proširio svoje timove za razvoj umjetne inteligencije i strojnog učenja. Primarno je ciljao na radnike iz Googlea: otkako mu je 2018. godine preoteo Johna Giannandreu kako bi bio njegov vodeći menadžer za razvoj umjetne inteligencije, iz Googlea je u Apple prešlo još najmanje 36 usko specijaliziranih eksperata.
Google je daleko najveći izvor kadrova za Apple, ali ne i jedini – preoteli su i brojne zaposlenike iz Amazona, Microsofta, Netflixa, Mete, Ubera, ByteDancea…
I dok većina Appleova tima radi iz ureda u Kaliforniji i Seattleu, značajna su sredstva uložili u spomenutu ispostavu u Zürichu. Taj švicarski grad nije odabran nasumično; kako za FT objašnjava profesor Luc Van Gool sa Sveučilišta ETH, Apple je kupio dva lokalna AI startupa – tvrtku FaceShift koja se bavi virtualnom stvarnošću te tvrtku za raspoznavanje slika Fashwell – što ih je onda ponukalo da u Zürichu pokrenu istraživački laboratorij Vision Lab.
Taj je laboratorij primarno zadužen za istraživanje tehnologija koje pogone konkurentske proizvode umjetne inteligencije kao što su OpenAI-jev ChatGPT. Apple reklamira poslove na području generativne umjetne inteligencije na dvije lokaciju u Zürichu. Jedna od njih posebno je tajnovita. Naime, susjed je novinarima FT-ja rekao kako nema pojma da se tu nalazi ikakav ured, a kamoli Appleov.
Na svoj tipičan način, Apple ne razglašava svoje planove o umjetnoj inteligenciji. I dok mu to savršeno funkcionira kada je riječ o iPhoneu ili Macu, ovdje mu se, izgleda, obilo o glavu. Rivali poput Microsofta, Googlea, Amazona i Mete neprestano reklamiraju svoja ulaganja u umjetnu inteligenciju, vrijedna silne milijarde dolara. Rezultat tih oprečnih pristupa može se vidjeti u vrijednosti dionica. Od početka ove godine Appleova dionica stagnira, a ondnedavno i gubi na vrijednosti, dok rivali rastu solidnim tempom, ponajprije Amazon i Alphabet (Googleova matična tvrtka).
Apple je stoga pod još većim pritiskom da lansira revolucionarne AI alate koji bi pomogli osnažiti prodaju njihovih uređaja. Samsung je na svoje flagship pametne telefone već uveo određene mogućnosti umjetne inteligencije, a ubrzano ga slijede i ostali Android konkurenti. Međutim, kako se dosad pokazalo nebrojeno puta, sve dok Apple ne izbaci neku najčešće već postojeću značajku koju predstave kao “novitet”, sve ono što su radili drugi proizvođači kao da se nije ni dogodilo. To je jednostavno moć “jabuke”.
Insajderi iz industrije, prenosi FT, smatraju da je Apple fokusiran upravo na implementiranje generativnih alata umjetne inteligencije na svoje mobilne uređaje. To bi omogućilo da chatbotovi i aplikacije umjetne inteligencije rade na hardveru samog telefona, bez potrebe za spajanjem na internet i servere u cloudu.
CEO Tim Cook rekao je da Apple “istražuje razne vidove tehnologija umjetne inteligecije i odgovorno investira u inovativne tehnologije” – s naglaskom na odgovorno. Appleov zaostatak u AI-u to je čudniji kada se u obzir uzme da već više od desetljeća interno razvija vlastiti alat umjetne inteligencije – glasovni asistent Siri.
Američka tvrtka već je dugo svjesna potencijala “neuralnih mreža”, što se može definirati kao vid umjetne inteligencije nadahnut načinom na koji neuroni u ljudskom mozgu međusobno komuniciraju. Ujedno je riječ o tehnologiji koja stoji u temelju revolucionarnih proizvoda kao što je, primjerice, ChatGPT.
Chuck Wooters, stručnjak za konverzacijski AI i velike jezične modele koji se pridružio Appleu krajem 2013. godine i radio je na Siriju skoro dvije godine, za FT je rekao: “Dok sam bio tamo jedan od glavnih impulsa koji se događao u grupi zaduženoj za Siri skoro dvije godine bio je prelazak na neuralnu arhitekturu za prepoznavanje govora. Već tada, u to doba prije nego što su veliki jezični modeli eksplodirali, u Appleu su bili snažni zagovaratelji neuralnih mreža”.
Taj pristup vjerojatno je nagnao Apple da traži istraživače koji su bili najveći svjetski eksperti za neuralne mreže koje pogone AI modele. Godine 2016. tako su kupili Perceptual Machines, kompaniju koju je osnovao Ruslan Salahudinov zajedno sa svoja dva studenta sa Sveučilišta Canegie Mellon i koja je radila na prepoznavanju slika na bazi generativne umjetne inteligencije.
“U to vrijeme lovili su jako puno stručnjaka i pokušavali su izgraditi infrastrukturu za treniranje tih modela”, rekao je Salahudinov za FT.
On je, usput rečeno, jedna od ključnih osoba u povijesti razvoja neuralnih mreža i studirao je na Sveučilištu Toronto pod “kumom” cijele tehnologije Geoffreyjem Hintonom, čovjekom koji je prošle godine napustio Google navodeći kao razlog zabrinutost zbog opasnosti koje predstavlja generativna umjetna inteligencija.
Salahudinov je radio kao direktor razvoja umjetne inteligencije u Appleu do 2020. godine, kada se vratio na Carnegie Mellon, pa vrh Appleova tima za AI sada sačinjavaju nekadašnje ključne osobe iz Googlea. Osim toga, Apple je u posljednjih desetak godina preuzeo dvadesetak AI startupa koji su fokusirani na raspoznavanje slika i videa, procesiranje podataka, pretraživanje interneta i uređivanje muzičkog sadržaja.
Osnivači tvrtki Musicmetric, Emotient, Silk Labs, PullString, CamerAI, Fashwell, Spectral Edge, Inductiv Inc, Vilynx, AI Music i WaveOne još su zaposlenici Applea, prema LinkedIn profilima koje je analizirao FT.
Salahudinov je dodao da je Apple fokusiran na to da se što više toga može raditi na samom uređaju, što je pristup koji će zahtijevati još jače čipove s memorijom koja je puno moćnija od dosadašnjeg RAM-a: “dynamic random access memory” ili DRAM. Takva memorija može se nositi s golemom količinom podataka koji su potrebni za glatki rad AI modela na samom uređaju.
“Sljedeća velika stvar bit će AI pametni telefoni i oni će zahtijevati puno više DRAM-a. Prosječan smartphone danas nema ni minimum koji je potreban za funkcioniranje velikih jezičnih modela na uređaju”, smatra Sumit Sadana, potpredsjednik kompanije Micron Technology, jednog od Appleovih dobavljača čipova.
Salahudinov je dodao da je još jedan razlog Appleova sporijeg lansiranja umjetne inteligencije tendencija jezičnih modela da izbacuju problematične ili jednostavno pogrešne odgovore.
“Mislim da su puno oprezniji s time jer ne mogu izbaciti nešto što ne mogu u potpunosti kontrolirati”, rekao je FT-ju.
Prvi Appleov ulaz u generativni AI mogao bi se vidjeti u lipnju, na njegovu godišnjem skupu Worldwide Developers Conference (WWDC). Erik Woodring, analitičar iz Morgan Stanleyja, smatra da bi sljedeći iPhone mogao postati “glasovno aktiviran pametni osobni asistent, predvođen značajno unaprijeđenim Sirijem, koji bi, primjerice, mogao komunicirati sa svim aplikacijama na vašem telefonu preko glasovnih naredbi”.
“Ono što ćemo vidjeti na WWDC-ju bit će foršpan za jednu ili dvije AI značajke koje će donijeti dramatične promjene za prosječne konzumente”, dodao je Wooring.
(Jutarnji.hr)
