Sposobnost Mossada da operira u sjeni, često izvan izraelskih granica, učinila ga je ključnim alatom u zaštiti države Izrael od vanjskih prijetnji, ali i metom kritika zbog metoda koje ponekad graniče s moralno upitnim.
Osnovna misija i profil operacija
Od svog osnivanja 1949., Mossad je imao vrlo jasan mandat: spriječiti napade na Izrael i to što je moguće ranije. Operirajući izvan državnih granica, agencija koristi širok spektar metoda kako bi otkrila i neutralizirala prijetnje. Bilo da se radi o preventivnim udarima na terorističke ćelije ili prikupljanju informacija o potencijalnim napadima, Mossad je izgradio reputaciju organizacije koja ne preže ni pred čim kako bi zaštitila izraelske interese.
‘Uzvratiti terorom na teror’, tako je bivši agent Mossada, Gad Shimron, opisao zadatak agencije.
Jedna od najslavnijih operacija Mossada dogodila se 1960. kada su njegovi agenti u Argentini locirali i oteli Adolfa Eichmanna, jednog od glavnih organizatora Holokausta. Eichmann je potom prebačen u Izrael, gdje mu je suđeno za ratne zločine, a njegova je egzekucija 1962. imala veliki međunarodni odjek. Ova operacija učvrstila je Mossadov mit o svemoćnoj i neumoljivoj agenciji, sposobnoj provesti pravdu za zločine počinjene protiv jevrejskog naroda.
Ciljana ubistva kao znak prepoznavanja
Jedan od aspekata koji je Mossad učinio svjetski poznatim su ciljana ubistva. Ova praksa, koja uključuje eliminaciju terorističkih vođa ili pojedinaca koji predstavljaju prijetnju izraelskoj sigurnosti, dovela je do brojnih uspješnih, ali i neuspješnih operacija.
Na primjer, u neposrednoj osveti za teroristički napad na izraelski olimpijski tim 1972. godine u Münchenu, Mossad je organizirao operacije likvidacije onih koji su učestvovali u planiranju napada. Prva meta likvidirana je u Rimu samo tri sedmice nakon masakra, a slijedila su još mnoga ubistva koja su dodatno cementirala Mossadovu reputaciju, piše Tagesschau.
Međutim, ciljana ubistva često izazivaju moralne i političke dileme. Iako je cilj spriječiti buduće napade, kritičari upozoravaju na opasnost od pretjeranog oslanjanja na odmazdu, što ponekad može eskalirati nasilje. U tom kontekstu, Mossad se suočava s izazovom da balansira između efikasnosti u zaštiti izraelskih interesa i međunarodnih normi koje osuđuju izvansudske likvidacije.
Mit o nepogrešivosti i realnost
Iako Mossad uživa gotovo mitski status, ne uspijevaju sve njegove operacije. Godine 1997., pokušaj ubistva Halida Mashala, političkog vođe Hamasa, u Jordanu završio je katastrofom. Mossadovi agenti pokušali su otrovati Mashala, ali su uhvaćeni na djelu. Da bi oslobodio svoje agente, Izrael je morao dostaviti protuotrov i osloboditi Hamasovog duhovnog vođu, šeika Ahmeda Yassina. Ovaj incident ozbiljno je narušio Mossadov ugled i pokazao da čak ni najsofisticiranije tajne operacije nisu imune na greške.
Unatoč neuspjesima, Mossad nastavlja biti ključni igrač u izraelskoj strategiji odbrane. Njegove metode variraju od špijunaže, sabotaže do ciljane eliminacije prijetnji. Agencija je 2010. godine navodno stvorila i upotrijebila virus Stuxnet za sabotažu iranskog nuklearnog programa. Virus je oštetio centrifuge za obogaćivanje urana, što je bio veliki udarac iranskim nuklearnim ambicijama. Ova sofisticirana cyber-operacija pokazala je da Mossad ne djeluje samo na klasičnim bojištima, već se prilagođava modernim tehnologijama i prijetnjama.
Kontroverzne metode i reakcije
Metode Mossada često izazivaju kontroverze, ne samo unutar Izraela, već i na međunarodnoj sceni. Ciljane likvidacije, sabotaže i špijunske operacije ponekad rezultiraju diplomatskim incidentima, pogotovo kada operacije ne prođu prema planu.
Iako mnogi Izraelci smatraju Mossad neophodnim zlom za očuvanje nacionalne sigurnosti, kritičari tvrde da takve metode ugrožavaju međunarodni legitimitet zemlje i povećavaju rizik od odmazde.
Nakon napada Hamasa 7. oktobra 2024., izraelski premijer Benjamin Netanyahu dao je Mossadu nalog da identificira i eliminira vođe Hamasa, bez obzira na njihovo skrovište. Ovaj nalog, iako je podržan unutar Izraela, izazvao je burne reakcije u međunarodnoj zajednici zbog straha od eskalacije nasilja.
Iako nije dokazano, spekulira se da je Mossad odgovoran za nedavno ubistvo vođe Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu, kao i za eksplozije komunikacijske opreme Hezbolaha u Libanonu i Siriji, prenosi Tportal.
