Sladić: Došlo je do snažnog pokretanja zračne mase iz Arktika

Jedna od posljedica klimatskih promjena je povećanje intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih događaja

Jedna od posljedica klimatskih promjena je povećanje intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih događaja poput toplinskih valova i jakih oluja. Ovakve vremenske prilike ne zaobilaze ni BiH i zemlja ima rizik poplava usljed obilnih padavina.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA-

Ove promjene imaju utjecaja na zdravlje ljudi, a često su okidač za sukobe i migracije. Ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5°C umjesto na 2°C moglo bi smanjiti broj ljudi koji bi bio izložen ekstremnim toplinskim valovima.

2022. PETA NAJTOPLIJA GODINA GLOBALNO

- Advertisement -Kakajnski Oglasi - Najveći oglasnik u Kaknju MegaOglasi - Brza prodaja i kupovina

Prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene Evropske Unije, 2022. je bila 5. najtoplija godina globalno, a druga najtoplija u Evropi. Posljednjih osam godina bilo je osam najtoplijih godina ikada zabilježenih, prosječna godišnja temperatura bila je za 0,3°C viša od referentnog razdoblja 1991.-2020.

Fenomen La Niña, povremeno hlađenje površinskih temperatura Pacifiku svakih 3 do 5 godina, zadržao se tokom većeg dijela protekle godine, već treću godinu zaredom. La Niña utječe na globalnu klimu i remeti normalne vremenske prilike, što može dovesti do jakih oluja na nekim mjestima i suše na drugim mjestima, piše VOA News.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA-

Evropa je imala najtoplije ljeto ikada zabilježeno, a stalna niska količina oborina u kombinaciji s visokim temperaturama dovela je do raširenih sušnih uslova. Francuska, Španija, Njemačka i Slovenija doživjele su najveće ljetne emisije šumskih požara u najmanje posljednjih 20 godina.

Prema riječima meteorologa Nedima Sladića, Zemlja se u proteklih stotinu godina zagrijala za 1 °C.

„Problem s Zemljom poprima šire razmjere kada shvatimo da se tih 1 °C u prosjeku odnosi na cijeli svijet, što nam pokazuje da se pojedini dijelovi svijeta znatno brže zagrijavaju nego drugi, a u tome prednjači Stari kontinent, pogotovo mediteransko područje, ali i Indijski okean“ kaže Sladić.

„Tu i nastaje fundamentalni problem, uzimajući u obzir da malo više od dvije trećine svijeta čine vodene površine, odnosno okeani. Sa svakim porastom temperature za 1°C, atmosfera ima 6 do 7 % više vodene pare, a samim tim i oborive vode“, istakao je.

U uobičajenom vremenskom ciklusu, vruće vrijeme stvara vlagu i vodenu paru u zraku, koja se pretvara u kapljice i stvara kišu.

„Iz jednog od predavanja koje je držao ugledni Dr. Ed Hawkins, poznat po svojim ‘klimatskim prugama‘ koje su postale simbol klimatskih promjena, zaključeno je da po svim provedenim naučnim studijama postoji jasan konsenzus kako će ovakvi procesi biti sve češći i destruktivniji, ali će se javljati i periodi kada će u jeku pune sezone uragana i tajfuna oni i izostajati“, dodao je Sladić.

POPLAVE, SNIJEŽNE OLUJE I TOPLINSKI VALOVI

Poplave su 2022. pogodile i Španiju, istočnu Australiju, a naročito snažne i razarajuće poplave dogodile su se u Pakistanu. One su izazvane olujnim monsunskim sezonskim kišama i pogodile su 33 miliona ljudi.

Područje Zapadnog Balkana i Bosna i Hercegovina su također izloženi riziku od poplava, poput onih iz 2014. godine, koje su nanijele štetu od oko 2 milijarde eura. U januaru 2023. poplave su ponovo paralizirale dijelove BiH.

Osim oluja i poplava, događa se i to da toplinski valovi postaju sve intenzivniji i duži, a suše se također mogu pogoršati. Između toplinskih valova padne manje kiše, pa vlažnost tla i zalihe vode brže presušuju.

Ciklus ekstremnih i dugotrajnih vrućina izvlači i više vlage iz tla i vegetacije. Ovi suhi uslovi dovode do požara koji se mogu širiti nevjerovatnom brzinom.

Ekstremne suše i padavine nisu jedini ishodi poremećenih vremenskih ciklusa. Snježne oluje koje su zadesile Sjevernu Ameriku, s izuzetkom Zapadne obale, također su primjer ovakvih ekstremnih događaja.

„Došlo je do snažnog pokretanja zračne mase iz Arktika, kao posljedice snažnog pacifičkog anticiklona na zapadu SAD-a te ciklone na istoku Atlantika blizu Hudsonovog zaljeva. Kako se pacifička anticiklona pomjerala sjevernije, dolazilo je do prisilnog spuštanja hladnog zraka na jug s njene prednje strane. ‘Bomb cyclone‘, kojim je označena ova pojava nije naziv koji je izmišljen tek tako, već zato što pritisak je naglo padao“, objasnio je Nedim Sladić.

Oluja nazvana Elliot odnijela je živote više od 30 ljudi i pogodila oko 250 miliona ljudi širom SAD-a i Kanade. Stručnjaci upozoravaju kako bi takvi događaji mogli postati mnogo češći u bliskoj budućnosti.

Ova dešavanja su potaknuta stalno rastućim koncentracijama stakleničkih plinova i akumuliranom toplinom. Ekstremni toplinski valovi, suša, razorne poplave i oluje utjecali su na milione i koštali milijarde ove godine.

Vrijeme širom svijeta uvijek će biti vrlo promjenjivo, međutim klimatske promjene čine te varijacije još ekstremnijima.

Evropa je imala najtoplije ljeto ikada zabilježeno, a stalna niska količina oborina u kombinaciji s visokim temperaturama dovela je do raširenih sušnih uslova. Francuska, Španija, Njemačka i Slovenija doživjele su najveće ljetne emisije šumskih požara u najmanje posljednjih 20 godina.

Naučni konsenzus: ekstremne vremenske prilike će biti češće i destruktivnije

Prema riječima meteorologa Nedima Sladića, Zemlja se u proteklih stotinu godina zagrijala za 1 °C.

Objavljeno:

Najnovije

Više sadržaja
Povezano

Javnost uznemirena: Ko zataškava saobraćajnu nesreću u Kaknju?

Kakanjska javnost uznemirena je nakon što se u javnosti...

Nova studija opovrgava postojanje mikroorganizama kod nerođenih beba

Međunarodni tim naučnika otkrio je nedostatke u studijama koje...

Nastavlja li se rast kamatnih stopa na kredite

Kamatne stope na stambene kredite u Bosni i Hercegovini...