Danas se obilježava Svjetski dan šuma, ali i 15 godina kako entitet Federacija BiH nema zakon o šumama, što je bio povod za održavanje današnje konferencije za medije ispred zgrade Vlade FBiH.
Naime, Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo vratilo je Zakon o šumama FBiH u javnu raspravu, a danas su sa konferencije za medije aktivisti i profesori Šumarskog fakulteta UNSA naveli da s obzirom na to da ne postoji nikakav zakon, dobro bi bilo imati bilo kakav.
Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT navela je da je nepostojanje zakona o šumama dovelo do toga da je oblast šumarstva jedno od najneuređenijih oblasti.
- U FBiH skoro 15 godina nemamo zakon o šumama što je dovelo do toga da je oblast šumarstva jedna od najkorumpiranijih i najneuređenijih oblasti. Apelujemo na Vladu FBiH da usvoji komentare struke, a da se izbaci član 63 kojim se nastoji omogućiti pustošenje šuma zarad privatnih interesa stranih i domaćih investitora – poručila je Kusturica.
Aktivistica Nina Kreševljaković također je naglasila da se zakon o šumama mora usvojiti, ali da se mora paziti pod kojim uslovima, istaknuvši također da nipošto cilj ne smije biti rasprodaja šuma zarad ličnih interesa.
- Nužno je održivo upravljanje šumama, sve što se šumi uzme – šumi se mora i vratiti. FBiH se odrekla svojih šuma i poklonila ih kantonu, a želi da raspolaže šumama, šume se proglašavaju šikarama, mislim da nam treba moderan prijedlog zakona. Drvo nije jedini prihod koji šuma može dati. Šume nam propadaju, stalno uzimamo, a ništa im ne dajemo – kaže profesor sa Šumarskog fakulteta Dalibor Balijan.
Na konferenciji za medije obratio se i predsjednik Udruženja “Eko akcija” Anes Podić također naglašavajući da se je potreban zakon o šumama koji u FBiH ne postoji već 15 godina.
Podsjećamo, Podić je govorio za “Slobodnu Bosnu” o ovom problemu isticavši probleme poput nepostojanja zakona o šumama, nelegalnog krčenja šume itd.
Prema podacima Global Forest Watcha, internet-aplikacije otvorenog koda za praćenje globalnih šuma u skoro realnom vremenu, Bosna i Hercegovina je od 2002. do 2022. izgubila 33.500 hektara područja pod šumom, čime je površina pod šumom smanjena za 1,3 posto, navodi Podić.
Podić je podsjetio i da je Bosna i Hercegovina potpisnica i nekoliko međunarodnih konvencija i protokola iz oblasti zaštite okoliša, koje smo ratificirali, ali ne i primijenili.
