Crveno za zaustavljanje, zeleno za kretanje i žuto za pripremu za zaustavljanje (ili pritisnite gas ako ste poput nekih vozača) odnosno pripremu za polazak.
Tako semafori funkcioniraju od 1920-ih, što je čak kodificirano međunarodnim ugovorom kako bi se osiguralo da se ne događaju nesreće i da, primjerice, vozač iz Europe potpuno razumije signale u Tokiju.
Tokom prošlog stoljeća tehnologija se konstantno usavršavala. Električna svjetla zamijenila su prve semafore. Računari su omogućili povezivanje više svjetala, a senzori su im omogućili analizu protoka prometa i podešavanje vremena za maksimalni protok.
Razvijeni su sistemi koji kontroliraju svjetla za cijele gradove, a digitalni modeli toka saobraćaja izbrušeni su do savršenstva.
Pojava autonomnih vozila (AV) unijela je novi zaokret. Ona ne samo da imaju sposobnost da sama voze već mogu i komunicirati jedno s drugim, kao i sa centralnim saobraćajnim računarskim sistemom.
To znači da AV-ovi postaju dio samog sistema kontrole saobraćaja i mogu zajedno raditi na značajnom poboljšanju protoka saobraćaja.
Tim istraživača sa Državnog univerziteta Sjeverna Karolina predložio je da se jednom kada kritični broj AV-ova bude na cesti, tradicionalnom trojcu može dodati četvrto, bijelo svjetlo na semaforu, prenosi Index.hr.
Naravno, još je dug put prije nego što takav sistem postane praktičan. Osim postavljanja dovoljno AV-ova na cestu, postoji i problem postavljanja dovoljnog broja signala s četiri svjetla.
