Prema najnovijem izvještaju švicarske kompanije IQAir, samo sedam zemalja u svijetu ispunilo je standarde kvaliteta zraka koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U 2024. godini najzagađenije zemlje bile su Čad i Bangladeš, gdje su prosječne koncentracije smoga bile više od 15 puta iznad preporučenih granica.
Među rijetkim državama s čistim zrakom našle su se Australija, Novi Zeland, Bahami, Barbados, Grenada, Estonija i Island. Međutim, stručnjaci upozoravaju da globalna borba protiv zagađenja postaje sve teža, naročito nakon što su Sjedinjene Američke Države prestale pratiti kvalitet zraka širom svijeta.
Odluka američkog State Departmenta o ukidanju programa monitoringa kvaliteta zraka, koji je trajao više od 17 godina, rezultirala je uklanjanjem podataka sa zvanične web stranice airnow.gov.
Mnoge zemlje u razvoju, posebno u Aziji i Africi, oslanjale su se na američke senzore postavljene na ambasade i konzulate za praćenje nivoa smoga, što sada stvara praznine u podacima.
Zbog nedostatka podataka, Čad je isključen s IQAir-ove liste za 2023. godinu, iako je 2022. bio rangiran kao najzagađenija država. Zagađenje u toj zemlji uzrokovano je saharskom prašinom i nekontrolisanim spaljivanjem usjeva.
Prosječna koncentracija štetnih čestica PM2,5 u Čadu iznosila je 91,8 mikrograma po kubnom metru prošle godine, što je blagi porast u odnosu na 2022.
Indija, koja se nalazi na petom mjestu po zagađenosti, iza Čada, Bangladeša, Pakistana i Demokratske Republike Kongo, zabilježila je pad koncentracije PM2,5 za 7%, ali su nivoi i dalje iznosili 50,6 mikrograma po kubnom metru – deset puta više od preporučenih granica SZO.
Stručnjaci ističu da klimatske promjene sve više doprinose zagađenju zraka, jer više temperature dovode do intenzivnijih i dugotrajnijih šumskih požara, posebno u jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi.
