Misteriozne rupe u ogradama vojnih baza, navodni planovi za ubistvo najvećeg njemačkog proizvođača oružja, prisluškivanje zapovjednika Luftwaffea. Ovo nisu priče iz špijunskog romana iz 1960-ih, već događaji koji su se ove godine dogodili u Njemačkoj, piše u svojoj analizi BBC.
Iako nema dokaza da je za sve ove događaje odgovorna Moskva, Njemačka je u stanju pojačane pripravnosti zbog mogućih ruskih sabotaža potaknutih kontinuiranom vojnom podrškom Kijevu.
Dok bjesni rat između Rusije i Ukrajine, strahuje se da je Evropa skliznula u novi Hladni rat.
“Kada razmišljamo o Hladnom ratu, skloni smo razmišljati o 1970-ima kada su pravila igre već bila ustanovljena”, kaže Mark Galeotti, viši suradnik u britanskom think tanku za odbranu i sigurnost RUSI i direktor konsultantske kompanije Mayak Intelligence.
“Na neki način, nalazimo se u ranom Hladnom ratu – pedesetim i šezdesetim godinama, dakle puno sirovijem vremenu”, kaže.
Njemačka ministrica: Rusija vodi hibridni rat
Ali kako Hladni rat izgleda u najvećoj evropskoj privredi i zemlji koju je Željezna zavjesa nekoć dijelila na pola?
Najveći šok dogodio se prošlog mjeseca kada je CNN izvijestio da su američki dužnosnici rekli Berlinu o navodnim ruskom planovima za ubistvo izvršnog direktora najveće njemačke kompanije za proizvodnju oružja Rheinmetall.
Kremlj je demantirao izvještaj, ali njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock napala je Rusiju zbog “vođenja hibridnog rata”.
Da je zavjera za ubistvo 61-godišnjeg direktora Rheinmetalla bila uspješna, to bi izazvalo šok na Zapadu.
Ruska televizija objavila povjerljivi razgovor njemačkih zapovjednika
Sigurnosna pogreška nedugo nakon toga omogućila je špijunima da prisluškuju vrlo osjetljiv razgovor između visokih dužnosnika njemačkog zrakoplovstva, koji je kasnije emitiran na ruskoj televiziji.
Bila je to velika neugodnost za Berlin s obzirom na to da je, kako se čini, brigadni general u Luftwaffeu koristeći nesigurnu liniju dopustio špijunima pristup sigurnom pozivu.
Ovaj propust, koliko god bio izoliran, potaknuo je optužbe da je Njemačka dugo bila slaba karika unutar evropske protuobavještajne službe zbog fragmentiranog, federaliziranog sistema, koji je ograničen snažnim naglaskom na privatnost pojedinaca.
Nekoliko sedmica kasnije, dvoje njemačko-ruskih državljana uhapšeno je pod sumnjom da su planirali sabotažu američkih vojnih objekata u Bavarskoj. Annalena Baerbock pozvala je ruskog ambasadora i objavila: “Nećemo dopustiti Putinu da donese svoj teror u Njemačku.”
Prošle sedmice pronađene su rupe urezane u ograde objekata koji opskrbljuju dvije vojne baze u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji, uz zabrinutost da neko pokušava kontaminirati zalihe.
Njemačka nije jedina evropska država koja je meta očitih sabotaža, na popisu su i mnoge američke vojne baze koje su uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata.
“Moskva na Njemačku gleda kao na veliku, ali mlitavu silu”
Mark Galeotti vjeruje da Moskva na Njemačku gleda kao na veliku, ali “mlitavu” silu, što je čini idealnom točkom pritiska.
Najveći čin poznate sabotaže koji je pogodio Njemačku posljednjih godina bio je napad na Sjeverni tok, plinovodi koji ide ispod Baltičkog mora i povezuje Njemačku i Rusiju.
Špekulacije o tome ko je naredio napad su sve češće, ali Njemačka je sada neočekivano izdala nalog za hapšenje ukrajinskog instruktora ronjenja.
Prošle je sedmice Wall Street Journal izvijestio da je operacija bila privatno finansirana, ali nadzirana iz Ukrajine. Kijev je odbacio izvještaj kao besmislicu.
Nije moguće svaki incident očite sabotaže odmah i s potpunom sigurnošću pripisati Rusiji. U Francuskoj su ekstremno ljevičarski aktivisti, a ne ruski agenti, bili optuženi da su napali željezničku mrežu uoči Olimpijskih igara. I Njemačka je imala vlastitu historiju militantnih napada krajnje ljevice.
AfD želi ukinuti pomoć Ukrajini
Činjenica da su osobe iz Ukrajine sada u centru pažnje zbog eksplozija Sjevernog toka potaknula je nove kritike unutar Njemačke. Suvoditeljica krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel pozvala je da se isplate pomoći Kijevu zaustave i da se šteta od Sjevernog toka naplati Ukrajini.
AfD uživa veliku podršku na bivšem komunističkom istoku, gdje postoji dugotrajna naklonost Rusiji i nezadovoljstvo glavnim strankama koje su od ponovnog ujedinjenja dominirale nacionalnom politikom.
U pokušaju jačanja sigurnosti, njemačka vlada radi na novom zakonu usmjerenom na povećanje otpornosti kritične infrastrukture. Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser kaže da moraju postojati “maksimalne zaštitne mjere u svim područjima”.
Operateri u kritičnim sektorima, kao što su energija, transport i voda, morat će slijediti minimalne sigurnosne standarde prema prvom saveznom zakonu te vrste u Njemačkoj. Zakon tek treba dobiti konačno odobrenje unatoč povećanim napetostima oko rata.
Oklopna vozila Marder njemačke proizvodnje navodno se koriste u iznenadnoj operaciji Ukrajine unutar ruskog teritorija. To bi označilo još jedan razbijen tabu njemačke vanjske politike od ruske invazije na Ukrajinu. Dodatno, pojavili su se planovi da se američke rakete dugog dometa 2026. godine postave u Njemačkoj.
Njemačkoj će trebati godine za prilagodbu odbrane
Kada je započela ruska invazija, kancelar Scholz je obećao Zeitenwende, prekretnicu u nacionalnoj odbrambenoj i sigurnosnoj politici.
Ali pristalice i kritičari vlade podjednako priznaju da će za poništavanje godina nedovoljnog ulaganja u obranu trebati vremena – kao i za prilagodbu mentaliteta koji se razvio pod utjecajem njemačke mračne prošlosti, prenosi Index.hr.
S obzirom na nedavni razvoj događaja, postavlja se pitanje koliko vremena Berlin ima. Mark Galeotti kaže da se ne radi samo o ponovnoj izgradnji odbrane, već i unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti i poboljšanje protuobavještajnog rada.
“To ne traje sedmicama ili mjesecima, već godinama.”
