Podizanje kamatnih stopa u Europskoj uniji, a što za cilj ima borbu protiv rastuće inflacije, moglo bi s druge strane imati i recesijski učinak koji bi se oslikavao kroz smanjenje ekonomske aktivnosti u nizu jakih europskih gospodarstava, onih koja su i izravno povezana s gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Pitanje izvoza
Ekonomski subjekti u BiH uvelike su ovisni o izvozu na tržišta Europske unije, ali i uvozu različitih repromaterijala potrebnih za daljnju obradu i proizvodnju u BiH, pa tako svaki poremećaj u gospodarskim sustavima zemalja kao što su Njemačka i Austrija mora imati posljedice i na BiH. Berislav Kutle, direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine, za Večernji list kaže kako svaka pozitivna, a pogotovo negativna događanja u EU izravno utječu na poziciju izvoznika i uvoznika u BiH, ovisno o njihovu položaju u tom trenutku. EU je recesiju sprječavala tiskanjem novca bez pokrića posljednjih 15-ak godina. Uz takav novac je vezana (protiv svih pravila novca) niska kamata. To je moralo doći na “naplatu” uz “zatezne” kamate. Uz to, “dogodila se” Ukrajina kao dodatni uteg – kaže Kutle. Pitanje je samo, dodaje on, na koliko godina EU može razlomiti taj udar. Da će svaki poremećaj EU gospodarstva imati utjecaja na BiH, svjedoči i podatak na osnovi promatranja kretanja vanjskotrgovinske razmjene u 2021. godini, pri čemu je BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU-om sudjelovala sa 72,1% izvoza i 65,8% uvoza. Naš glavni vanjskotrgovinski partner je Hrvatska, s kojom imamo najveći obujam razmjene, a kada se pogleda deset zemalja u koje smo tijekom 2021. godine najviše izvozili, čak njih šest članice su Europske unije. Ako bi gospodarstva zemalja Europske unije ušla u recesiju, to bi značilo i da se pojavljuje opasnost od zastoja u izvozu iz BiH prema navedenim državama, a što bi se prilično negativno odrazilo na domaće subjekte, u prvom redu one izvozno orijentirane. Takvo što bi i prekinulo kontinuirani rast izvoza koji se bilježi već dulje vrijeme i koji je nastavljen u postpandemijskom razdoblju. S druge strane, poznato je i kako veliki broj domaćih subjekata uvozi i različite repromaterijale iz zemalja Europske unije, pa bi recesija, odnosno smanjenje gospodarske aktivnosti u tim državama, značila i manju dostupnost takvih materijala. Brojke su jasne – na tržište EU-a u protekloj je godini izvezeno robe u vrijednosti od 10.539,647.000 KM (više za 35,56% u odnosu na 2020.), dok je uvoz iznosio 14.453,149.000 KM (više za 24,78% u odnosu na 2020.). Podsjećamo, Europska središnja banka (ESB) je početkom rujna povećala tri ključne kamatne stope ESB-a za 75 baznih bodova, odnosno 0,75 postotnih bodova.
Procjene i kretanja
Tim velikim korakom, ističu, pospješuje se prijelaz s vrlo akomodativne razine ključnih kamatnih stopa na razine kojima će se postići što skoriji povratak inflacije na ESB-ov srednjoročni cilj od 2%.
U Europskoj uniji, prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija je dosegnula 9,1% u kolovozu, a upravo se na podizanje kamatnih stopa gledalo kao na ključni alat u borbi protiv inflatornih kretanja. A kakva su očekivanja kada je riječ o stopama inflacije u idućem razdoblju, moguće je vidjeti iz nedavne objave Europske središnje banke.
Iz ove su institucije naglasili kako rast inflacije i dalje potiču snažan rast cijena energije i hrane, pritisci na strani potražnje u određenim sektorima zbog ponovnog otvaranja gospodarstva i uska grla u opskrbnim lancima.
Cjenovni pritisci i dalje jačaju i šire se po sektorima gospodarstva, pa bi se rast inflacije mogao nastaviti u kratkoročnom razdoblju. Kako utjecaj čimbenika koji trenutačno doprinose rastu inflacije bude s vremenom slabio i kako se normalizacija monetarne politike bude prenosila na gospodarstvo i određivanje cijena, inflacija će se smanjivati. U vezi sa sljedećim razdobljem, stručnjaci ESB-a revidirali su projekcije inflacije znatno naviše i sada očekuju da će inflacija iznositi prosječno 8,1 % u 2022., 5,5 % u 2023. i 2,3 % u 2024. Teško je očekivati kako će inflacija u BiH padati na ove razine s obzirom na to da je u ovom trenutku gotovo dvostruko viša od europskog prosjeka.
