Farma Spreča u Donjim Dubravama kod Kalesije prva je farma u Federaciji BiH, koja je krenula sa proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije, tačnije iz poljoprivredne biomase.
Prilikom procesa proizvodnje, kao sirovina se upotrebljavaju kukuruzna silaža, goveđa gnojnica i pileći stajnjak. Već sada efekti su vidljivi, a ekipa BHRT-a je provjerila leži li u ovom izvoru energije budućnost.
Najveća farma u BiH čija je primarna proizvodnja – proizvodnja mlijeka, već gotovo godinu električnu energiju dobija iz poljoprivredne mase. Taj biogas se dobija posredstvom različitih sirovina, pilećeg i goveđeg stajnjaka, kukuruzne silaže. U pitanju je dugoročni projekat u koji je tijekom proteklih godina uloženo oko 7 miliona maraka.
- Kapacitet svakog postrojenja, a ima ih ukupno četiri je 150 kilovat sati. Još jedan važan podatak da je tu predviđeno 8000 sati godišnje što je u odnosu na druge vrste obnovljivih izvora energije poput solara, jedna prednost, jer oni imaju manji broj radnih sati – kazao je Said Karić, direktor Farme Spreča.
Osim električne energije, iz biomase se na farmi Spreča proizvodi i toplotna energija. Budući da je ima i više od električne energije, ovdje se već vizionarski razmišlja da se ona usmjeri u stakleničku proizvodnju.
- Ovo jeste prvo postrojenje u Federaciji BiH i naša zemlja jeste potpisnica različitih direktiva koje je obavezuju da u budućem periodu u svom ukupnom bilansu proizvodnje električne energije, više energije – kaže Said Karić, direktor Farme Spreča.
Mirsad Tursunović je prvi bioplinski inženjer u BiH. Prilika da sva svoja znanja usmjeri upravo u nove tehnologije i načine proizvodnje električne energije doprinijeli su da i dalje samo vizionarski razmišlja.
- Možemo koristiti otpad iz restorana. To je dakle ona hrana koja bi se bacala u kontejnere i samim tim bi punila deponije, ovdje se može koristiti za proizvodnju bioplina. Također, hrana sa isteklim rokovima, sokovi, džemovi. Svi pekarski proizvodi mogu se koristiti za proizvodnju bioplina. Mi smo u budućnosti svakako u planu sklopiti ugovore što se tiče skladištenja tih proizvoda, ali kod nas je kočnica zakonska regulativa – kazao je Mirsad Tursunović, rukovodilac bioplinskog postrojenja u farmi Spreča.
Iako i ekonomski benefiti mogu biti ogromni, za sada zbog određenih kočnica unutar institucija, farma Spreča je primorana proizvoditi energiju samo 50 posto od ukupnih kapaciteta i primorani su raditi po daleko nižoj cijeni. No, nadaju se da će iz te borbe s nimalo jednostavnim sustavom u BiH izaći kao pobjednici i zato im je podrška neophodna.
- Približavajući se tim europskim tokovima i samoj EU, izvjesno je da će poljoprivreda u Bosni i Hercegovini pretrpjeti dosta udara. Svaki dan u kojem se ne borimo za opstanak je opasnost. Tako da se u skladu s tim i ponašamo, a ovo postrojenje, ovaj pristup i entuzijazam jeste samo borba za opstanak – kazao je Said Karić, direktor Farme Spreča.
U ovo neizvjesno vrijeme globalne energetske krize, Farma Spreča zasigurno može biti primjer i drugima jer ovi mladi i obrazovani ljudi, prateći europske standarde ne boje se izazova, nego stvaraju nove vrijednosti i pokazuju da je i u Bosni i Hercegovini to itekako moguće.
