Predstavnički dom Parlamenta BiH potvrdio je na današnjoj sjednici Borjanu Krišto kao predsjedavajuću Vijeća ministara.
Za njeno imenovanje su glasala 23 poslanika, dok ih je 15 bilo protiv.
Preporuku o njenom imenovanju je ranije dala Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, a predložila su je dva člana Predsjedništva BiH – Željka Cvijanović i Denis Bećirović, dok je Željko Komšić bio protiv.
Prije glasanja Krišto je predstavila svoj ekspoze.
“Dopustite da konkretnije predstavim svoj ekspoze, koji nikako nije detaljan program rada budućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nego samo moje viđenje trenutne situacije i putokaz budućeg rada za razdoblje 2022. – 2026. godine, koji sam sistematizirala kroz 9 poglavlja”, rekla je Krišto.
Poručuje da je svjesna kako u BiH treba postojati konsenzus za svako političko pitanje.
– Osim europskog, NATO put također je važan vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine. Integracija u NATO nije samo vojni nego i politički savez koji dijeli vrijednosti slobode, demokracije, pluralizma i konsenzusa. Predan je podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, miru, stabilnosti, reformskim procesima u Bosni i Hercegovini i euroatlantskom putu naše zemlje, kako kroz partnersku suradnju, tako i političke, praktične i operativne angažmane. Svjesna sam činjenice da je Bosna i Hercegovina država tri konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih ostalih građana koji u njoj žive, te kako u Bosni i Hercegovini o svakom političkom pitanju moramo imati puni politički konsenzus, a to se odnosi i na pitanja NATO integracija. Želim naglasiti kako ćemo u okviru svojih nadležnosti raditi na postizanju dogovora o zajedničkim vanjskopolitičkim stajalištima Bosne i Hercegovine, što uključuje i sve aktivnosti i pitanja iz područja NATO integracija, kazala je ona.
U trećem poglavlju Krišto se osvrnula na vladavinu prava. U ovom poglavlju se, između ostalog, nalazi i sljedeći dio teksta.
– Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću U Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo Europska unija je odredila unapređenje funkcioniranja pravosuđa usvajanjem novog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću sukladno europskim standardima kao jedan od 14 ključnih prioriteta koje je Bosna i Hercegovina obvezna ispuniti na putu prema sljedećoj fazi pristupanja članstvu u Europskoj uniji.
Novi zakon o VSTV-u, prije svega, treba biti temelj za izgradnju nepristranog i neovisnog pravosuđa kojim će se unaprijediti i ojačati integritet članova VSTV-a i svih nositelja pravosudnih dužnosti, spriječiti svaki sukob interesa, ali i otkloniti sve zapreke koje podrivaju rad VSTV-a i pravosuđa u cjelini. Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine Naša obveza je i usvajanje zakona o sudovima BiH. To je pitanje bilo predmet Strukturiranog dijaloga o pravosuđu, nakon čega su uslijedile konkretne preporuke u Mišljenju Venecijanske komisije, Mišljenju Europske komisije, Analitičkom izvješću, a posebno u Izvješću Europske komisije za BiH za 2020. godinu u kojem Europska komisija ukazuje da država treba usvojiti novi zakon o sudovima BiH kako bi se postigla veća pravna sigurnost i poboljšalo funkcioniranje pravosuđa.
Zakonom treba razjasniti stvarnu nadležnost sudova za posebno teška kaznena djela, te treba predvidjeti i poseban drugostupanjski apelacijski sud kako bi se ojačala neovisnost kod sudskog preispitivanja odluka Suda BiH. Dakle, naglašavam potrebu, a i našu obvezu, za uspostavljanje dvostupnosti kada je u pitanju preispitivanje odluka koje je donio Sud Bosne i Hercegovine, što bi stvorilo veći stupanj povjerenja u pravičnost njegovih presuda te općenito u pravosudni sustav”, poručila je Krišto.
