Postani član

Zaslužujete ekskluzivan i kvalitetan sadržaj.

Podaci iz UIO BiH: Uvoz iz dvije najveće ekonomije svijeta u našu državu vrijedan je više od 1,28 milijardi KM

Uvoz u BiH iz dvije najveće ekonomije svijeta – Kine i Sjedinjenih Američkih Država – tokom 2023. godine iznosio je 1,28 milijardi KM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je tokom prošle godine iz Kine stiglo proizvoda za više od milijardu KM, tačnije 1.033.216.002 KM, dok je u istom periodu iz SAD došlo robe za 247.820.218 KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, iz Kine je za više od 300 miliona KM prošle godine došlo električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode.

  • Nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova je došlo za 155.408.447 KM, dok je željeza i čelika stiglo za 79.331.739 KM – piše u ovim podacima.

Iz SAD je najviše uvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova za 166.678.141 KM.

Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 23.854.953 KM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sa druge strane, tokom 2023. godine iz BiH je u Kinu otišlo proizvoda za 33.478.837 KM, dok je u Sjedinjene Američke Države izvezeno robe za 120.117.889 KM.

Najviše smo u SAD u prošloj godini izvezli oružja i municije, te njihovih dijelova i pribora za 68.497.887 KM, dok smo u Kinu plasirali najviše drva i proizvoda od drveta te drvenog uglja za 22.640.348 KM.

U odnosu na 2022. godinu popravili smo spoljnotrgovinski bilans sa SAD, jer smo tada uvezli robe iz ove države za oko 321 milion KM, a izvezli za 100 miliona KM, dok smo sa Kinom u većem deficitu jer je uvoz tada iznosio 859 miliona KM, a izvoz oko 36 miliona KM.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za Nezavisne novine da je realnost da je riječ o dvije vodeće svjetske ekonomije, koje proizvode i izvoze praktično sve vrste robe.

  • Pogotovo Kina, a u slučaju Kine, tu je još i faktor povoljnih cijena. Svaki naš izvoz na ova tržišta je veliki uspjeh, a nerealno je očekivati da ikada izjednačimo uvoz kada je Kina u pitanju.

Mnogo je lakše dostižno poboljšati odnos izvoza i uvoza sa SAD, jer cijene njihovih proizvoda su uglavnom osjetno više, a trenutna razlika izvoza i uvoza se može dostići ako uspijemo plasirati bar još neke proizvode na njihovo tržište. Trenutno se, nažalost, veliki dio našeg izvoza odnosi na proizvode namjenske industrije, a nije riječ o širokoj lepezi proizvoda i samim time pad tražnje za ovim proizvodima bi značio i drastičan pad našeg izvoza. Kada je riječ o izvozu u Kinu, Srbija je stekla najkonkurentniju poziciju u regiji zaključenjem Sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom i sada ćemo imati realno mnogo manje šanse za plasman istih kategorija proizvoda kakve srbijanski izvoznici nude”, istakao je Gavran.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je da je šansa jedino u onim proizvodima gdje imamo specifične prednosti i resurse kakve drugi nemaju, pa onda ni cijena nije presudna.

  • Bilo bi dobro da se BiH više angažuje u saradnji s Kinom i pokuša izboriti povoljniji tretman naše robe na njihovom tržištu. Na američkom tržištu već imamo određene povlastice za neke grupe proizvoda. Još jedan bitan aspekt je struktura uvoza. Naime, ako se većina ili barem znatan dio uvoza odnosi na repromaterijale, opremu i nove tehnologije koje sami ne možemo proizvesti, onda je ovaj uvoz u stvari koristan za BiH jer se može iskoristiti za unapređenje naše konkurentnosti i povećanje izvoza na treća tržišta. Što se tiče povećanja izvoza u SAD, to se opet mahom odnosi na namjensku industriju i pored zadovoljstva izvozom treba da budemo zabrinuti, jer je vrlo moguće da se ti proizvodi dalje plasiraju u aktivne ratove u Ukrajini i Palestini, pa bi možda trebalo preispitati kako i kome prodajemo. Kriza u EU pokazuje koliko je opasna ovisnost o samo jednom tržištu i treba motivisati izvoznike da traže nova tržišta – naglasio je Gavran.