Pismo na pismo zbog spomenika na Vlašiću: “Svi znamo da mu je u suštini srce puklo zbog nepravde, izdaje s one…”

Tri decenije kasnije živimo političku i ratnu retoriku, maštamo o napretku i sudimo o prošlosti. Tako je bilo i ovih dana kada je podizanje spomenika u čast Mehmedu Alagiću, generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine, izazvalo niz lančanih reakcija. Počevši od osude delegata hrvatskog naroda, pa sve do reakcije Američke ambasade. Pismo na pismo, u sjeni ostale činjenice. Među njima da nema presude koja govori o njegovoj krivici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na Vlašiću je u nedjelju podignut spomenik generalu Mehmedu Alagiću, komandantu Trećeg i Sedmog korpusa Armije RBiH. Historija će Alagića pamtiti kao generala koji je predvodio oslobađanje Vlašića, Kupresa, Donjeg Vakufa te rodnog Sanskog Mosta. Podignuta optužnica u procesu koji nikada nije ni počeo danas se protiv njega koristi kao argument za političke obračune. Tako su HDZ-ovi delegati u Federalnom domu naroda podizanje spomenika nazvali poniženjem hrvatskih žrtava. Reagovala je i Ambasada SAD-a u Sarajevu:

“Kao što smo i ranije rekli, građani ove zemlje zaslužuju bolje nego da se osobi optuženoj za ratne zločine odaje počast podizanjem grandioznog spomenika na planini Vlašić. To je uvreda za žrtve i njihove porodice. Bosanskohercegovačke vlasti na svim nivoima bi trebale da promovišu međusobno poštovanje i okruženje u kojem će se svaki građanin osjećati kao kod svoje kuće.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trideset godina poslije – umjesto o napretku države, ratne teme vode u nove političke obračune. I reakcije. Pa je jedan spomenik pokrenuo niz. Na HDZ uslijedile reakcije. Poručuju – loši pokušaji da se neistinama i historijskim revizionizmom izjednači odgovornost za ratne zločine počinjene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, prenosi Federalna.ba.

“Za razliku od generala Alagića, zbog odgovornosti za počinjene ratne zločine pred Haškim tribunalom presuđeno je cjelokupno političko i vojno rukovodstvo tzv. Herceg-Bosne, među kojima je i Dario Kordić, ratni zločinac kojem je aktuelno rukovodstvo HDZ-a BiH priređivalo svečani doček po izlasku iz zatvora”, poručio je Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH (SDA).

“Ne mogu i ne dozvoljavam nikome da izjednačava one za koje postoji neka sumnja s onima koji su presuđeni. Dok smo imali embargo na oružje, sami smo procesuirali one za koje smo smatrali da su počinili bilo kakav kriminal i bilo kakav zločin, a pogotovo povrijedili pravila ratovanja. Nama niko o tome ne može držati moralne lekcije, mislim da mi možemo svijetu držati moralne lekcije i ne slažem se ni s Američkom ambasadom ni sa ovima koji su u vrijeme populizma i predizbrno vrijeme pokušavali staviti u isti koš rahmetli generala Alagića sa nekim drugim presuđenim ratnim zločincima”, istakao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP).

Simptomatično je da dizanje spomenika najglasnije osuđuju oni koji istovremeno negiraju stavove Suda u Hagu poput onog o počinjenju udruženog zločinačkog poduhvata, bježe od presude za hašku šestorku, negiraju zločine i Heliodrom. Za jednu istinu u našoj državi uvijek su najmanje tri viđenja.

“Uvjeren sam da to nije dobar put približavanja i jačanja naših odnosa, ali, Bože moj. Neka svako prebire sebe i svoju povijest i svoju savjest”, rekao je predsjednik HDZBiH Dragan Čović.

A kada počnemo prebirati historiju, vidjet ćemo Dragana Čovića na promociji knjige ratnog zločinca Valentina Ćorića u Mostaru, pravomoćno osuđenog za ratni zločin.

Vidjet ćemo Čovića i rukovodstvo HDZ-a BiH na dočeku, također, presuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, koji je u ne tako davnoj prošlosti kazao: “Je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata. Ja sam mu rekao sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio, svaka je sekunda vrijedila.”

S druge strane, podsjećamo, nesporno je da je protiv generala Mehmeda Alagića Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju podigao optužnicu za ratni zločin.

Ali isto tako, činjenica je da postupak nikad nije počeo, da se Alagiću ratni zločin nikad nije dokazao, jer mu se nije ni sudilo, da je formalnopravno preminuo kao slobodan čovjek.

“Budimo ljudi pa priznajmo da mu je sudbina bila tragična. Svi mi to znamo, nema potrebe da bježimo od toga, bit ćemo bolji ljudi ako to izgovorimo i priznamo. Svi znamo da mu je u suštini srce puklo zbog nepravde, izdaje s one strane s koje nije očekivao”, poručio je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH (DF).

Reagovali su i iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Podsjećaju da Alagić nikada nije proglašen krivim za zločine za koje je optužen. Istovremeno, podsjećaju da na ulazu u Sarajevo i dalje stoji ploča u čast osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Američku ambasadu, između ostalog, pozivaju da zatraži uklanjanje ove ploče i tako pokaže posvećenost nepristrasnosti i poštivanju ljudskih prava.

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE