Unatoč usporavanju inflacije i stabilizaciji na svjetskim tržištima hrane, pitanje nabave žitarica za pekarstvo i stočnu hranu ostaje neizvjesno.
Zoran Kos, predsjednik Udruge mlinara RS, upozorava na rast cijena pšenice na berzama, gdje se tona pšenice, ovisno o kvaliteti, kreće od 190 do 270 eura.
Kos predviđa da bi cijene brašna mogle porasti za 10 posto, što bi značilo poskupljenje vreće brašna od 25 kilograma za dvije marke. Razlozi za ovo povećanje su loš urod i kvaliteta pšenice na domaćem tržištu, zbog čega će se morati uvoziti kvalitetnija pšenica.
Iako pekari trenutno ne planiraju poskupljenje pekarskih proizvoda, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, Nedžad Bićo, sumnja da će to biti održivo. On ističe da, prema iskustvima iz prošlosti, poskupljenje repromaterijala obično vodi do rasta cijena finalnih proizvoda.
Bićo također smatra da ne bi trebalo doći do poskupljenja brašna, s obzirom na to da je pšenica otkupljena po cijeni od 30 do 40 feninga po kilogramu. On naglašava potrebu za strateškim pristupom proizvodnji žitarica i drugim poljoprivrednim kulturama, uključujući povećanje poticaja i bolji odnos prema proizvođačima.
U kontekstu evropskih integracija, Bićo poziva na aktivnije učestvovanje u evropskim fondovima, posebno u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD).
Ovaj program, koji traje od 2021. do 2027., nudi značajnu finansijsku i tehničku pomoć zemljama kandidatkinjama, a Bosna i Hercegovina, uslijed političkih previranja, još uvijek nije među korisnicima.
IPARD predstavlja ključnu priliku za razvoj poljoprivredno-prehrambenih sektora u BiH, a s osiguranih 990 miliona eura iz Evropske unije, zemlja bi mogla značajno unaprijediti svoju poljoprivrednu proizvodnju i održivost, piše Večernji list BiH.
