Postani član

Zaslužujete ekskluzivan i kvalitetan sadržaj.

Njemačka ovo ne pamti od Drugog svjetskog rata: Dostigli smo granicu, a bit će još i gore!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Broj beskućnika u Njemačkoj porastao je za više od 50 posto u samo u godinu dana zbog velikog broja imigranata koji pristižu u najveću evropsku ekonomiju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čak 70 posto porastao je broj zahtjeva za azil samo u ovoj godini, a očekuje se da će njihov broj do kraja godine premašiti 300.000, piše londonski Times.

Istodobno Njemačku pogađa velika kriza s nedostatkom priuštivih stanova zbog velikog useljavanja, oko milion doseljenih Ukrajinaca i 148.000 drugih izbjeglica koji su podnijeli zahtjev za azil prošle godine. Tome treba dodati rast kamatnih stopa i poskupljenje gradnje zbog čega je došlo do velikog zastoja u stanogradnji. Ove bi godine moglo biti sagrađeno manje od 200.000 novih stanova, što je polovica vladina godišnjeg cilja, navodi Politico. Premali je broj socijalnih stanova: posljednjih godina prepolovio se na nešto više od milion.

Inflacija, visoki troškovi i rastuće stanarine snažno pogađaju kućanstva u Njemačkoj sa slabim prihodima, upozorava Werena Rosenke, direktorica njemačkog Saveznog udruženja za pomoć beskućnicima (Bag W). Posebno su ugroženi samačka kućanstva s niskim primanjima, samohrani roditelji i parovi s više djece.

Oko 50.000 ljudi prisiljeno je spavati na ulici, a ostali barem privremeno pronađu mjesto u skloništu ili kod prijatelja i poznanika. Prošle je godine oko 607.000 ljudi bilo barem privremeno bez doma, u usporedbi s njih 383.000 u 2021., procjenjuje Bag W. Među njima je 411.000 izbjeglica, odnosno 71 posto ukupnog broja. U 2021. bilo ih je upola manje, odnosno 194.500 izbjeglica bez smještaja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Ukrajinci su krajem januara činili nešto manje od trećine beskućnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemačka je ove godine na putu da primi najviše tražitelja azila od vrhunca migrantske krize 2015. S više od tri miliona izbjeglica, uključujući Ukrajince, Berlin se našao s golemim pritiskom preopterećenih država i općina. Riječ je o najvećem izbjegličkom valu nakon Drugoga svjetskog rata.

Velik izazov njemačkom sistemu za prihvat imigranata predstavljala je kombinacija ratnih izbjeglica iz Ukrajine i naglog porasta tražitelja azila iz drugih zemalja. Spiegelova anketa pokazala je da je oko 40 posto od 125 gradova i općina u savezu “gradova sigurnih utočišta” dostiglo svoju granicu ili joj se približilo. Mnoge općine već mjesecima upozoravaju da su prekapacitirane i nisu u stanju prihvatiti nove tražitelje azila. Zbog velikog pritiska je njemački kancelar Olaf Scholz sazvao u utorak sastanak o politici azila. Historijski promašaj, osudio je utjecajni Der Spiegel izostanak dogovora vladajućih s demokršćanskom opozicijom (CDU-CSU). Na pitanju imigracije glasove nezadovoljnika vabi krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), trenutno druga najjača stranka u zemlji.

Na sastanku u utorak Scholz i lideri saveznih država postigli su dogovor o smanjenju socijalnih povlastica podnositeljima zahtjeva za azil, a cilj je Njemačku učiniti manje privlačnom imigrantima. Naprimjer, pomoć za tražitelje azila ubuduće se će isplaćivati karticama kojima će se moći kupovati u trgovinama hranom – ali se koncept tek treba osmisliti. Socijalnu pomoć u punom iznosu dobili bi nakon 36 mjeseci, a ne nakon 18 mjeseci kao dosad. Time bi se onemogućilo da tražitelji azila šalju novac u zemlju podrijetla. Predviđeno je da se zahtjevi za azil obrađuju puno brže – u roku od najviše tri mjeseca, za one koji dolaze iz zemalja odakle se malobrojnima odobrava azil. Ostali bi dobili odgovor u roku od šest mjeseci. Također se razmatra mogućnost obrade zahtjeva za azil izvan granica Njemačke, uz jačanje graničnih kontrola i nastavak pregovora sa zemljama u Africi i drugdje kako bi se zaustavio protok tražitelja azila. Scholz je u utorak izjavio da je evropska “solidarnost” u podjeli tereta primanja izbjeglica jedino održivo rješenje problema, no toga nema na vidiku.

Opoziciona Kršćansko-demokratska unija (CDU) odbacila je mjere kao nedostatne. Ovaj dokument ne sadrži ni jasno opredjeljenje za bolju kontrolu granica, ni ukidanje mjera poput spajanja porodica, što drastično doprinosi povećanju useljavanja, kritikovao je glavni sekretar CDU Carsten Linnemann.

- Marketing -