U Visokom se često kaže da grad ima snažan identitet – historiju, simboliku, običaje, ljude koji pamte i čuvaju. Ali ono što se ne podrazumijeva jeste da se identitet prenosi sam od sebe. Tradicija ne opstaje zato što je važna, nego zato što je živa. Odnosno kada ima ko da je uči, ko da je nosi, ko da je interpretira i ko da je predstavi novim generacijama. Upravo u toj tački Visoko posljednjih mjeseci pravi iskorak – kroz inicijativu “Koracima tradicije” koju je proveo KUD Visoko, a kojom se kulturno naslijeđe povezuje s mladima i digitalnim alatima, pretvarajući tradiciju iz muzejske slike u savremenu, vidljivu priču.
S druge strane u Kaknju se mladi kroz umjetnost i teatar hvataju u koštac s temom koja je postala dio njihovog svakodnevnog života, ali o kojoj se često govori površno: uticaj digitalnih tehnologija na mlade. Kroz projekat “Digitalni teatar svijesti” koji realizuje JU Kulturno sportski centar Kakanj, mladi ne ostaju samo publika – oni postaju autori i izvođači predstave nastale iz njihovih vlastitih iskustava, dilema i zaključaka.
Obje inicijative se realizuju zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije u okviru projekta DIGI:MON – Praćenje i unapređenje statusa mladih, kojeg provodi World Vision BH Fondacija u partnerstvu s Udruženjem “Naša djeca” Sarajevo i Ministarstvom civilnih poslova BiH. Suština projekta je da mladi i organizacije dobiju priliku da svoje ideje ne zadrže na nivou entuzijazma, nego da uz mentorstvo, finansijsku podršku i umrežavanje razviju inicijative koje ostavljaju trag u lokalnoj zajednici.
“DIGI:MON vidim kao ključan iskorak u osnaživanju mladih u Bosni i Hercegovini kroz digitalizaciju, umrežavanje i mentorstvo. Željeli smo da mladima ponudimo jednostavan i pristupačan put do prilika – da ojačaju svoje kapacitete i da imaju alate kojima mogu uticati na procese u zajednici”, poručuje Nela Hukić, menadžerica projekta ispred World Vision BH Fondacije.
Jedan od tih alata je Digitalni centar za mlade (www.dcm.ba) – platforma koja nije zamišljena kao formalna web stranica, nego kao mjesto na kojem inicijative dobijaju vidljivost, resurse i kontinuitet. “Posebno mi je važno što je digitalni centar osmišljen od mladih, u skladu s njihovim stvarnim potrebama. Te što predstavlja platformu koja mladima pruža informacije, resurse i digitalni prostor za promociju vlastitih ideja i inicijativa kao i priliku za međusobno umrežavanje”, dodaje Hukić..
Tradicija u Visokom: između ponosa i svakodnevne borbe za pažnju mladih
U mnogim zajednicama, pa tako i u Visokom, kultura i tradicija često imaju jednu zajedničku slabost – svi ih vole na riječima, ali malo ko ih sistemski podržava. Posebno kada govorimo o mladima – generaciji kojoj je digitalni prostor prirodan, a “klasični” pristupi kulturi ponekad djeluju udaljeno ili formalno.
Stoga je Inicijativa “Koracima tradicije” koju je proveo KUD Visoko važna upravo zato što ne pokušava mlade “vratiti unazad”, nego tradiciju dovesti tamo gdje mladi već jesu – u savremeni jezik komunikacije, kroz digitalne formate, kreativne sadržaje i jačanje vidljivosti lokalnih kulturnih aktera. Umjesto da se tradicija predstavlja kao nešto što pripada samo svečanim datumima, mladi je kroz svoju inicijativu tretiraju kao resurs zajednice – priliku koja može inspirisati, okupiti, povezati i stvoriti osjećaj pripadnosti.
Voditelji lokalne inicijative naglašavaju da tradicija nije cilj sama sebi. Ona je sredstvo da mladi razviju vještine poput komunikacije, organizacije i timskog rada, ali i da u lokalnoj zajednici dobiju prostor da budu nosioci sadržaja – a ne samo publika.
U Kakanju “Digitalni teatar svijesti” otvara dijalog o tehnologiji koja oblikuje mladost
Dok Visoko tradiciju približava mladima kroz savremene formate, Kakanj kroz umjetnost otvara pitanja koja mladi žive svaki dan – koliko nas digitalni svijet mijenja, šta gubimo, šta dobijamo i gdje su granice.
Inicijativu “Digitalni teatar svijesti” provodi JU Kulturno-sportski centar Kakanj, a riječ je o šestomjesečnom pozorišnom projektu koji kroz umjetnost i edukaciju otvara društveni dijalog o uticaju digitalnih tehnologija na mlade. Tokom perioda oktobar 2025 – april 2026, u Domu kulture u Kaknju planirane su radionice, istraživanja, razgovori i okrugli stolovi s mladima. Upravo iz tog procesa nastaje autorska pozorišna predstava – kreirana na osnovu njihovih razmišljanja, iskustava i zaključaka. Predstava neće biti “tema o mladima” iz tuđe perspektive, nego pozornica na kojoj mladi sami oblikuju poruku i postaju akteri promjene.
Posebno značajno je da će u predstavi glumiti 9 polaznika napredne grupe srednjoškolaca, članova i članica Škole glume Dramskog studija. Time se digitalna tema ne tretira kao predavanje ili kampanja, nego kao proces kroz koji mladi razvijaju kritičko mišljenje, izražavanje, timski rad i javni nastup — i istovremeno šalju poruku zajednici.
Koordinatorica projekta ispred Udruženja “Naša djeca” Sarajevo, Berina Ceribašić, naglašava da je jedna od ključnih vrijednosti DIGI:MON-a to što pruža finansijsku i mentorsku podršku grupama koje su prepoznate u zajednici ali i potiče nove i drugačije vrste izraza stvarnosti u kojoj se mladi nalaze.
“Želimo istaći finansijsku i mentorsku podršku lokalnim inicijativama – jer mnoge grupe mladih jesu aktivne i prepoznate, ali su često izostavljene iz podrške. U ovom procesu mladi se upoznaju i sa zakonskim odredbama koje lokalne vlasti trebaju osigurati, rade analize potreba i planiraju aktivnosti koje realno doprinose poboljšanju stanja”, ističe Ceribašić.
Dodaje i da se kroz inicijative, pored zagovaranja i rada na politikama prema mladima, velika pažnja posvećuje upravo dobrobiti mladih – mentalnom zdravlju i smislenom korištenju slobodnog vremena – kroz različite formate poput podcasta, kreativnih akcija i kulturnih sadržaja. “Nama je važno da mladi kroz direktan dijalog s donosiocima odluka ali i širom javnosti, publikom, pokažu kao ravnopravni partneri u promišljanju i nuđenju rješenja koja doprinose boljitku svih u zajednici, a posebno mladih. To je promjena koja ostaje i nakon projekta”, poručuje Ceribašić.
