Emerin Ahmetašević, dugogodišnji novinar i jedno od najpoznatijih lica Hayat televizije prije nekoliko mjeseci objavio je prvu knjigu pod nazivom „Mjesto povratka“. Naime, radi se o istoimenoj emisiji koja se na Hayat TV emituje od polovine 2020.godine.
„Krenulo se polako, da bi se uskoro ta priča proširila cijelom BiH. Danas je emisija “Mjesto povratka” pečat, dokaz, svjedočenje povratka i povratničkih priča. Od polovine 2020.godine obišli smo više od 200 povratničkih mjesta, najviše iz Istočne Bosne, od Prijedora, Dervente, Odžaka, Modriče, Bijeljine, Zvornika, Višegrada pa sve do Gacka i Nevesinja. Imali smo nekoliko priča i iz Srednje Bosne, Kiseljaka, Viteza, Bugojna … Razgovarao sam sa nekoliko stotina povratnika i onih koji su direktno vezani za proces povratka, i njihove priče pretočio u emisiju „Mjesto povratka“ i dio u istoimenu knjigu“- kaže Ahmetašević.
Povratnici iz Švicarske, Amerike, Jordana…
„Iznenadile su me mnoge priče. Često pitam ljude – koja je vaša prva asocijacija na povratnike? I prve riječi bile bi: težak život, nemaju struje, vode, teško žive, nemaju posla… Ja sam se uvjerio u poptuno suprotno. Upoznao sam, na primjer ljude koji su preživjeli sva tri Prijedorska logora, izbjegli u Švicarsku u kojoj su imali sve što požele ali se ipak odlučili vratiti u rodno mjesto. Danas je taj čovjek o kojem sam pisao u knjizi jedan od najuspješnijih poduzetnika u Prijedoru. Ili da vam ispričam priču o čovjeku iz Žepe koji se iz vratio iz Amerike, a danas čuva ovce i krave u svom selu? Takvih primjera je mnogo. Upoznao sam i momka koji je imao samo sedam godina kada je bio zatočen u logoru u Prijedoru. Život ga je odveo, ali i vratio iz dalekog Jordana. Oni nisu mogli bez njihove rodne grude“, objašnjava Ahmetašević.
Knjiga „Mjesto povratka“ sadržava zbirku priča iz 36 povratničkih mjesta u kojoj svoj povratnički put priča 93 povratnika. Knjiga je obogaćena fotografijama mjesta, ljudi i doživljaja te je satkana u 230 stranica.
Povratnici su svjetski fenomen
Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, prof.dr. Dževad Mahmutović, koji je na posljednjim Izborima izabran za delegata u Vijeću naroda RS-a, a koji je ujedno i recenzent, o knjizi „Mjesto povratka“ je napisao sljedeće:
„Iako i sam najprije prognanik, a potom i povratnik, te neko ko se pitanjima povratka bavi već duži vremenski period, mislio sam da znam mnogo o tom procesu, njegovim uspjesima i nedostacima, ali tekst koji je pripremio gospodin Ahmetašević potaknuo me na nova razmišljanja i donio mi nove ideje za unapređenje ovog procesa. Slobodno se može reći, a kako bi se naglasio značaj ove zbirke, da su bosanskohercegovački povratnici i njihov povratak svjetski fenomen zbog činjenice da su se vratili u mjesta u kojima su samo nekoliko godina prije tog povratka preživjeli strašne zločine, ubijanja, silovanja, pa i genocid, te da su se vratili na teritorij nad kojim vlast još čine oni koji su te zločine organizovali i izvršavali. Svakodnevno se susreću s tim zločincima i još tragaju za svojim najmilijima koji su ubijeni u tim zločinima.“
Knjiga će također biti obogaćena neobjavljenom doktorskom disertacijom prof.dr. Dževada Mahmutovića pod nazivom „Ratni zločini u Bosni i Hercegovini“. To je poseban uvodni dio knjige u kojoj se objašnjavaju stravični zločini u brojkama a koje je prof.dr.Mahmutović istražio.
Motiv rodne grude najjači je i najplemenitiji dio ove knjige
Predgovor knjige je napisao Bojan Zec-Filipović, bivši savjetnik za informisanje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U Predgovoru je između ostalog istakao:
„Ova je knjiga direktno svjedočanstvo o izuzetnom strpljenju, upornosti, odlučnosti i želji da se provedenim povratkom pobijedi. Povratak je pobjeda života nad smrti, dobra nad zlom, upornosti nad odustajanjem, kreativnosti nad destrukcijom, rada nad lijenošću, pobjeda životne odluke da ne damo rodnu grudu. Motiv rodne grude najjači je i najplemenitiji dio ove knjige i, poštovani čitaoče, čut ćeš neke od najtačnijih, najpoetičnijih i najsadržajnijih definicija rodne grude – od toga da je ona prvo i osnovno, druga majka, do toga da je to svetinja i dokaz da tako podržavamo postojanje naše domovine. Naravno, to nije bio ni jednostavan ni lagan posao jer, kako reče jedan od povratnika, „povratak je tražio 120% od nas jer nam je petina snage otišla u to da se vratimo na početak.“
Motiv pisanja knjige
Na pitanje autoru knjige kada je i zašto odlučio napisati knjigu o povratnicima, Ahmetašević odgovara:
„Bio je ramazan mjesec 2022. godine. Sa kolegama iz Hayat TV snimao sam priču u Vlasenici o ratnom kuriru Ekremu Redžiću. Iz Vlasenice smo krenuli ka Bratuncu gdje sam po zadatku trebao razgovarati sa potpredsjednikom entiteta Republika Srpska Ramizom Salkićem. S obzirom da se g.Salkić i ja dugo poznajemo, tom prilikom mi je poklonio knjigu koju je napisao, a koja predstavlja svjedočenja preživjelih iz mjesta Glogova. Taj gest mi je zapravo bio putokaz za pisanje knjige, jer već tada smo imali svjedočenja ljudi iz velikog broja povratničkih mjesta. Bilo je tu jako mnogo pozitivnih, prije svega patriotskih priča koje sam želio pretočiti u knjigu. Dok je knjiga bila još u radnoj verziji, bivši ministar za raselje osobe i izbjeglice FBIH Adil Osmanović je rekao da je ovo pionirski projekt u BiH koji govori o povratnicima ali iz velikog broja povratničkih mjesta.“
Održano nekoliko promocija
Promocija knjige „Mjesto povratka“ održana je do sada isključivo u povratničkim mjestima, a to su Odžak, Modriča, Janja i Kiseljak. Promocija je održana i internacionalno u Kraljevini Danskoj u sklopu obilježavanja Dana državnosti u Kopenhagenu, a predstavljena je bošnjačkoj zajednici u mjestima Odense, Vejle i Randers.
Knjiga „Mjesto povratka“ je publikovana u septembru 2022.godine. Izdavač je jedna od najpoznatijih izdavačkih kuća u BiH, „Planjax“ iz Tešnja.
Kakanj će biti prva destinacija u Bosni i Hercegovini koji ne nosi epitet povratničkog mjesta, a u kojem će biti promovisana knjiga „Mjesto povratka“. Promocija će biti održana 18.januara u 18h u Domu kulture.
Promotori knjige su:
dr.Dževad Mahmutović, delegat u Vijeću naroda RS
Bojan Zec-Filipović, bivši savjetnik za informisanje predsjedavjućeg Vijeća ministara BiH
Program vodi Dalila Omerović
O autoru
Emerin Ahmetašević rođen je u Kaknju u kojem je završio osnovno i srednje obrazovanje. Univerzitetsko obrazovanje stječe na Odsjeku poslovnog komuniciranja i PR-a pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Sa sedamnaest godina počinje pisati za Kakanjske novine. Jedan je od osnivača i pokretača internet portala kakanjlive.com i kakanj-x.com. Bio je dugogodišnji predsjednik UG „Online media“. Pripravnički staž je radio u JU za kulturu i obrazovanje Kakanj, nakon čega se zapošljava na TV IC Kakanj. Tu je proveo manje od godinu dana, te prelazi na bivšu TV1 Sarajevo ( današnja O kanal). Nakog godinu provedenu na TV1 prelazi na Hayat TV kao novinar Informativnog programa.
U ovoj televizijskoj kući radi na brojnim projektima, vodi intervjue s najutjecajnijim ličnostima iz političkog i društvenog života, te izvještava uživo iz zemlje i svijeta. Objavio je više od hiljadu TV-priloga i napisao stotine članaka za web-portal Hayat televizije. Radio je na projektu „360°.ba”, bio voditelj, urednik i novinar u dnevnoj emisiji „Dobar dan, BiH” te autor emisije „Mjesto povratka”.
Upravo je posljednji projekt bio inspiracija za pisanje knjige o ljudima koji su, u težnji da spase vlastiti život, napustili rodno mjesto uslijed agresije te se poslije svih izazova ipak vratili na rodnu grudu.
Knjiga „Mjesto povratka” njegov je prvijenac.
