Biometeorologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske i voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje Lidija Srnec komentirala je za N1 klimatske promjene u svjetlu porasta temperature na globalnom nivou, ali i u Hrvatskoj.
Siječanj iza nas je najtopliji januar od početka mjerenja temperature. Osim toga, prvi put otkad postoje mjerenja globalna prosječna temperatura na našem planetu u proteklih je 12 mjeseci kontinuirano bila viša za 1,5 Celzijusa u odnosu na sezonski prosjek iz predindustrijskog razdoblja.
“Nismo u najboljoj situaciji”
- Ove zabilježene anomalije i ovaj zabilježeni prelazak od 1,5 stepen globalne temperature znači da nismo u najboljoj situaciji. Trend zatopljenja je prisutan. Temperature će rasti i dalje. Mi definitivno moramo promijeniti smjer života na kojem jesmo kako bismo dosegnuli, ili se barem držali načelnog Pariškog sporazuma iz 2015., kad je porast temperature ograničen na 1,5 odnosno 2 stepena do kraja 21. stoljeća – smatra Srnec.
Srnec objašnjava kako postoji više komponenti temperature, ali sve utječu jedna na drugu.
- Temperatura u vodi, temperatura tla, temperatura zraka, površine ledenjaka isto imaju svoju temperaturu. Porast jedne temperature utječe na drugu i ne mijenjaju se sve jednakom brzinom. Danas je neupitno da postoji porast globalne temperature i moramo doista poduzeti neke aktivnosti kako bismo ga ublažili. Zaustaviti ne možemo, ali moramo ublažiti – naglašava Srnec.
“Bitan i utjecaj pojedinca”
Srnec navodi kako su u ublažavanju globalne temperature veoma važni sporazumi do kojih dolazi na globalnim samitima, ali također i lokalna djelovanja pojedinca.
- Bitan je i utjecaj pojedinca. Koliko god on bio malen, može pridonijeti onoj okolini u kojoj živimo. Nije svejedno je li izvor energije ili neki prostor ispušta neku količinu opasnih tvari u rijeku ili potok ili u zrak neke štetne stvari. To onda zagađuje upravo onaj dio sredine u kojoj žvimo. Tako da ne možemo reći da je globalna politika jedina koja može spriječiti neke stvari. I moraju se definirati mehanhizmi kontrole i kazni – smatra Srnec.
