Energetska nezavisnost i zaštita okoliša u vremenu u kojem živimo više nisu luksuz, već nužnost, a Općina Kakanj odlučno korača putem održivog razvoja.
Odluka da se na administrativnoj zgradi Općine izgradi fotonaponska solarna elektrana je poruka promjena, hrabrosti i vizije lokalne zajednice koja zna šta želi biti u budućnosti.
U februaru ove godine, u okviru projekta ‘Akcija zajednice za energetsku tranziciju u Bosni i Hercegovini’, održan je radni sastanak pod vodstvom Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Tokom tog susreta zacrtani su konkretni koraci implementacije, uključujući pravne i tehničke analize koje će omogućiti stabilnu osnovu za razvoj projekta.
Načelnik Općine Kakanj, Mirnes Bajtarević danas je okupio predstavnike općinskih službi, JP “Grijanje” d.o.o. Kakanj i JU Kulturno-sportski centar Kakanj, kako bi zajednički dogovorili daljnji tok realizacije. Ključna ideja: formiranje Energetske zajednice između tri lokalne institucije, koja će objedinjeno koristiti energiju iz solarne elektrane u cilju nižih troškova, manju emisiju CO2 i čišći okoliš.
“Opredijeljeni smo da štedimo na troškovima. U istom trenutku želimo ulagati u obnovljive izvore i pratiti naše potrebe. Ovo je naš pilot projekat. U konačnici naš cilj je iskoristiti sve slobodne javne površine, krovove sportskih dvorana, vrtića i drugih objekata kako bi ulagali u zelenu energiju. Pored ovoga želimo raditi i na elektro mobilnosti u narednom periodu”, kazao je u jednoj od ranijih izjava načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević.
U planu je da, nakon što se završe administrativne procedure i odobri projekt na nivou Općinskog vijeća, gradnja elektrane započne već na proljeće 2026. godine.
Ovim bi Kakanj postao jedan od rijetkih gradova u Bosni i Hercegovini čija se lokalna uprava aktivno uključila u tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.
Industrijski gigant u zelenoj transformaciji
Općina koja je decenijama sinonim za industriju (rudnik, cementara, termoelektrana) sada pokazuje ozbiljnu odlučnost da mijenja paradigmu. Zagađenje, koje je bilo neminovna posljedica tog industrijskog naslijeđa ali i drugih faktora danas se ne poriče, ali se ne prihvata ni kao sudbina.
Sigurno da je ovaj projekat odgovor na potrebu za promjenom. Iako je riječ o prvom koraku, on ima snagu vrlo ozbiljne promjene i oblikovanja budućnosti. S druge strane, to će biti dokaz da je energetska tranzicija moguća, te će postaviti temelje za buduće projekte. To sutra mogu biti solarni paneli na školama ili drugim većim objektima.
Više od struje
Poseban je ovaj projekat zbog svoje društvene dimenzije, iako vjerovatno u ovim trenucima toga nismo svjesni jer smo navikli da se planovi u politici na nivou BiH rijetko ostvaruju. U ovom konkretno slučaju radi se o projektu u kojem učestvuju javne institucije, lokalna vlast i međunarodni partneri. To je rijedak, ali prijeko potreban primjer sinergije svih nivoa, od lokalne do međunarodne zajednice.
Svakome ko objektivno razmišlja je jasno da jedna solarna elektrana neće riješiti sve energetske izazove Kaknja, ali hoće otvoriti vrata novom načinu razmišljanja. Mladi koji sve češće iy BiH odlaze u potrazi za čišćim zrakom i boljim životom, ovo će sigurno biti dodatni razlog za promjenu odluke.
Jer, promjena dolazi odozdo, iz lokalne sredine koja je odlučna i snažna i ima hrabrost da pokrene transformaciju.
Budućnost počinje na krovu
Ako sve protekne po planu, 2026. godina mogla bi biti simbolični početak jedne nove, zelenije epohe u Kaknju. Fotonaponska elektrana na krovu općinske zgrade će biti izvor električne energije ali ono možda i važnije je da će biti primjer odlučnosti, odgovornosti i vizije.
Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini još uvijek je tema koja uglavnom služi za konferencije a manje za konkretne poteze, sudeći prema najavama Općina Kakanj će pokazati da je moguće drugačije. Da mala zajednica može biti primjer velikima. I da budućnost, koliko god daleko djelovala, zapravo počinje — danas.
(Kakanj-X)
