Suša je uništila više od 50% ovogodišnje proizvodnje hrane.
Prinosi sezonskog povrća i voća su prepolovljeni, a od ratarskih kultura gotovo ništa neće ostati za prehranu grla na farmama. Prijeti opasnost i opstanku stočnog fonda, ali i brojnim poskupljenjima na jesen. Ratari u problemu, nadležni ćute.
Nakon ponižavajuće niske cijene pšenice, kažu ratari – dočekali su ih novi problemi. Suša je prepolovila ovogodišnji rod žita te je opstanak stočnog fonda, ali i proizvodnja mesa i mlijeka dovedena u pitanje.
“Ekstremna suša, već više od mjesec dana kako mi nismo imali ni kapi kiše da je pala u Semberiji, temperature su prelazile i 40 stepeni, to je izuzetno stresno za biljke. Posljedice se već vide, kukuruz gdje je voda dublja može se skidati za 7 dana, prinos će biti prepolovljen, imamo parcela gdje će 50% podbaciti, možda čak i više”, kaže Mustafa Gradaščević, poljoprivredni proizvođač.
“Ovo je elementarna nepogoda i to niko ne pominje nigdje, to nikog i ne interesuje što se tiče ministarstva. To je otišlo i više od 50%, jer vi sad kad ga uberete, to više ne liči na kukuruz normalan, to je žilavo, nikakvo. Tako da problem će biti prehraniti stoku, a stočni fond se mora sačuvati”, kaže Mika Rikanović, poljoprivredni proizvođač.
Da “jedno zlo nikad ne dolazi samo” potvrđuje, kažu proizvođači i činjenica da će gotovo sigurno zbog ovako lošeg kvaliteta stočne hrane, doći do problema u proizvodnji mlijeka u vidu smanjenja proizvodnje, ali i pojave aflatoksina.
Upitna će biti i ponuda domaćeg povrća i voća čije je prinose suša prepolovila, prenosi Federalna.ba.
“Mi imamo ovdje parcelu paprike trebalo je da je beremo prije mjesec dana, a još nije krenuo otkup. Cijena joj je 50 feninga otkupna, ovo je industrijska koja ide u preradu, ali ona je na pola crvena i može se samo baciti jer ona ne može više u preradu”, dodaje Gradaščević.
Na gubitku su ratari i prije same berbe, a o proglašenju elementarne nepogode od nadležnih ni riječi. O budućnosti proizvodnje, navode, više i ne razmišljaju. Ostali su u dugovima jer je, uprkos dobrom prinosu i kvalitetu, cijena hljebnog žita bila mizerno niska.
“Cijena kao i obično nikakva, ja sam na primjer imao pšenicu sa proteinom 15. I ne znam zašto oni uopšte i mjere taj protein kad mi na kraju opet plati 36 maraka”, kaže Rikanović.
“Nas su juče zvali da nam plate pšenicu koju smo predali prije 2 mjeseca i tek juče zovu da plate i to 36 feninga po kilogramu, a 36 feninga je jedna kifla. Kilogram pšenice kao jedna kifla vrijedi“, ističe Gradaščević.
Veliki problem predstavlja i nekontrolisan uvoz zbog koga je plasman domaćih proizvoda onemogućen. A zbog suše i smanjenog prinosa, po svemu sudeći najesen bi mogli da očekujemo novi talas poskupljenja.
