Nakon što je dvije godine uzduž i poprijeko, od Odžaka i Srebrenice do Kozarca i Kulen-Vakufa, obilazio Bosnu i Hercegovinu, Emerin Ahmetašević, novinar Hayat TV-a, odlučio je da u knjigu pretoči poriv za životom na rodnoj grudi.
Danas je u prostorijama Hayata promovirao „Mjesto povratka“, sretan što se knjiga konačno pojavila u javnosti, ali i zbog podrške rukovodstva kuće u kojoj je zaposlen, kolega…
Prve primjerke knjige Emerin je uručio generalnom direktoru Elviru Švrakiću, Senadu Omeraševiću direktoru Informativnog programa televizije, Ismiru Šajkoviću koji je radio na grafici, novinarki Amini Bešo, Bojanu zec Filipoviću autoru predgovora, lektorici Izeti Sipovići…
Knjiga je selekcija njemu važnih 36 priča na 230 stranica o ljudima iz cijele BiH koji su ostvarili povratak u svoje kuće i domove, na njihove rodne grude.
- „Mjesto povratka“ poznata je i rado gledana emisija najpoznatijeg bh. brenda Hayat TV-a, koja se na poseban, istinit, tačan, u njihovim pričama često historijski bolan, ali u suštini optimističan način bavila odlukom protjeranih ljudi da se vrate svojim kućama, čineći tako posebnu grupu ljudi – povratnike – govori Ahmetašević.
U političkom smislu često se spominje Aneks 7 kao temelj i suština samog Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sukus ovog Aneksa bio je u osiguranju prilike da se svi protjerani vrate svojim kućama kako nezamislivi, teški i najčešće u Den Haagu presuđeni zločini protjerivanja i spaljivanja cijelih sela i gradova s ciljem etničkog čišćenja ne bi uspjeli i kako se višestoljetna ideja zajedničkog života u Bosni i Hercegovini ne bi uništila teritorijalnim razgraničenjem među narodima.
Naravno, ta pregovorima postignuta ambicija bila je sve osim jednostavno izvediva i brojne su poteškoće, problemi i u samim počecima svjesne političke, sigurnosne i finansijske blokade sprečavale povratak ljudi. I danas svjedočimo nekim od tih problema poput zabrane imenovanja vlastitog jezika.
Ne samo zbog toga, ova je knjiga direktno svjedočanstvo o izuzetnom strpljenju, upornosti, odlučnosti i želji da se provedenim povratkom pobijedi. Povratak je pobjeda života nad smrti, dobra nad zlom, upornosti nad odustajanjem, kreativnosti nad destrukcijom, rada nad lijenošću, pobjeda životne odluke da ne damo rodnu grudu.
Zato je „Mjesto povratka“ Emerina Ahmetaševića također i knjiga koja dokazuje ideju mitske ptice Feniks koja se uvijek i ponovo izdiže iz pepela koristeći upravo tu vatru kao izvor svoje snage. Među povratnicima koji se spominju u ovoj knjizi vidjet ćeš i shvatiti karakter Bošnjaka koji su dosad nezabilježen svjetski fenomen – to su ljudi i narod koji se vratio na mjesto gdje je nad njim počinjen genocid, uz jasnu namjeru da živi, kako to kaže jedna srebrenička majka u svom obraćanju efendiji Peštaliću: „Mi hoćemo da ovdje formiramo život, da živimo zajedno sa svojim komšijama. Naša borba i naše opredjeljenje je takvo da oni koji su počinili ratne zločine odgovaraju za to a da normalan narod lijepo živi i da živi zajedno, posebno naša djeca koja će se rađati.“
- Ovakva savršena herojska postavka života i odgovora na namjeravano etničko čišćenje ravna je najboljim djelima svjetske književnosti i svjetionik je za sve buduće generacije. Stoga, nije neobično nego je čak i očekivano i normalno da knjiga „Mjesto povratka“ govori o tome kako su povratnici danas vlasnici hotela i fabrika namještaja, najbolji uzgajivači stoke u istočnoj Bosni, ali i ljudi koji teško i mnogo rade i žive od svog rada, nakon što su se svjesno i odlučno vratili iz Amerike, Njemačke, Švicarske, Danske, Nizozemske ili iz dalekog Jordana – napisao je, između ostalog, u predgovoru Bojan Zec Filipović.
Zbirka pripovijedaka predstavlja svojevrsno antropološko istraživanje i može poslužiti kao dobra osnova za planiranje novih multidisciplinarnih istraživanja kojima bi se unaprijedila interakcija između vlade, privatnog sektora i civilnog društva te obezbijedilo njihovo koordinisano djelovanje u planiranju i provedbi javnih politika koje bi generisale razvoj ovakvih sredina. Ove priče ukazuju na nedostatke u dosadašnjem radu i djelovanju svih segmenata društva koji se pojavljuju kao nosioci procesa povratka.
Ovdje prikazanim pripovijetkama autor prezentuje i ljepote i znamenitosti mjesta koja je posjetio. Čitaocu se na ovaj način prezentuje i djelić sveukupnih ljepota naše prelijepe domovine Bosne i Hercegovine i nadam se da će ga motivisati da bolje upozna našu domovinu – stoji u dijelu recenzije prof. dr. Dževada Mahmutovića, zamjenika ministra Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
BIOGRAFIJA MERINA AHMETAŠEVIĆA
Rođen je u Kaknju, 8. januara 1987. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom mjestu. Univerzitetsko obrazovanje stječe na Odsjeku poslovnog komuniciranja i PR-a pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kao pripadnik prve generacije koja je studirala po bolonjskom procesu.
Sa sedamnaest godina objavljuje prvi novinarski članak u lokalnim novinama, nakon čega postaje i najmlađi član Kolegija tokom višedecenijskog postojanja novina. Jedan je od osnivača internetskog informativnog portala Kakanj-x.com, a sve do 2022. godine bio je predsjednik Udruženja „Online media”, pod čijim je okriljem portal djelovao. Pripravnički staž 2012. godine obavlja u Kulturno-sportskom centru Kakanj (bivša Javna ustanova za kulturu i obrazovanje). Bio je saradnik na izradi knjige „Petnaest godina Dramskog studija Kakanj”, autora Miroljuba Mijatovića. Jedan je od autora stalne postavke fotografija u foajeu Doma kulture u Kaknju.
Od 2014. godine počinje raditi kao novinar, prezenter i urednik Vijesti na Nezavisnoj televiziji IC u Kaknju. Iste godine seli se u Sarajevo i počinje raditi na tadašnjoj TV1 (današnji O kanal). Naredne godine prelazi na TV Hayat, primarno kao novinar u Informativnoj redakciji. U ovoj televizijskoj kući radi na brojnim projektima, vodi intervjue s najutjecajnijim ličnostima iz političkog i društvenog života, te izvještava uživo iz zemlje i svijeta. Objavio je više od hiljadu TV-priloga i napisao stotine članaka za web-portal Hayat televizije. Radio je na projektu „360°.ba”, bio voditelj, urednik i novinar u dnevnoj emisiji „Dobar dan, BiH” te autor emisije „Mjesto povratka”.
Upravo je posljednji projekt bio inspiracija za pisanje knjige o ljudima koji su, u težnji da spase vlastiti život, napustili rodno mjesto uslijed agresije te se poslije svih izazova ipak vratili na rodnu grudu.
Knjiga „Mjesto povratka” njegov je prvijenac.
Oženjen je i otac jednog djeteta.
