Krajnje desna nacionalistička stranka Marine Le Pen nastavlja padati u novim anketama javnog mnijenja, objavljenim u petak uoči odlučujućeg kruga parlamentarnih izbora u Francuskoj ovog vikenda.
Institut Ipsos predviđa da će Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen i njezini saveznici osigurati od 175 do 205 mjesta u parlamentu – daleko manje od 289 potrebnih za apsolutnu većinu, ali dovoljno da i dalje budu u vodstvu.
Anketa Instituta Harris Interactive dala je krajnjoj desnici od 185 do 215 mjesta. Istraživanje Ipsosa stavilo je ljevičarski savez Nove narodne fronte (NFP) na drugo mjesto sa 145 do 175 mjesta.
Očekuje se potop Macrona, taktizira se da Le Pen ne pobijedi
I krajnja desnica i ljevica su ispred centrističkih saveznika predsjednika Emmanuela Macrona. Oni su na trećem mjestu u anketama, a Ipsos predviđa da će u nedjelju osvojiti od 118 do 148 mjesta. Prema Harris Interactiveu, ljevičarski savez mogao bi dobiti između 168 i 198 mjesta, a Macronov tabor od 115 do 145 mjesta.
Francuska u nedjelju glasa u drugom krugu izbora kako bi odlučila o sastavu buduće Nacionalne skupštine. Samo 76 od 577 mjesta dodijeljeno je u prvom krugu prije tjedan dana. Macronove centrističke snage i ljevičarski savez od tada su povukli stotine kandidata u taktičkom pokušaju da osiguraju poraz kandidata Le Pen.
Nakon velike pobjede Le Pen u prvom krugu mnogi u Francuskoj i Evropi ostali su zapanjeni. Ankete pokazuju, međutim, da se utrka zaoštrila posljednjih dana i da bi glasanje u drugom krugu moglo dovesti do parlamenta bez jasne većine.
Što će biti s Ukrajinom?
Rast Marine Le Pen gleda se u kontekstu rasta Evropske desnice. Jedno od glavnih pitanja koje se čuje u javnosti, osim činjenice da se mijenja politička slika EU, što će zasigurno imati posljedice, jest što će biti s Ukrajinom. Le Pen je u prošlosti slovila kao osoba koja simpatizira Putina.
U izjavi za američki CNN Le Pen, vjerovatna kandidatkinja RN-a na predsjedničkim izborima 2027., rekla je da će se čelništvo Nacionalnog okupljanja založiti za to da francuske trupe ni pod kojim okolnostima ne budu stacionirane u Ukrajini.
Le Pen je potvrdila stav RN-a nakon što je predsjednik Emmanuel Macron ranije ove godine odbio isključiti mogućnost slanja francuskih trupa u Ukrajinu, koje bi ondje trebale pomagati u obuci ukrajinskih vojnih snaga.
Premda se slaže s tim da bi Ukrajina trebala imati mogućnost da se obrani od ruske agresije, čelnik RN-a Jordan Bardella jasno je kazao da je stranka protiv isporuke oružja jer bi to moglo rezultirati eskalacijom rata. Istaknuo je da Francuska ne bi trebala isporučivati Ukrajini ni projektile ni ostalo oružje koje može dosegnuti ruski teritorij.
No situaciju u EU i Evropi na stranu, ovi izbori mogli bi donijeti tektonske promjene na ekonomskom planu u samoj Francuskoj, ali i šire. Naime, ekonomisti se ne boje samo dolaska Le Pen na vlast nego i jačanja ljevice.
Analitičari se boje privredne nestabilnosti
Kad se francuski predsjednik Emmanuel Macron 9. lipnja navečer obratio naciji, doimao se samouvjereno unatoč porazu svoje stranke na izborima za Evropski parlament. “Današnji izazovi zahtijevaju debate, postavljanje ciljeva za našu zemlju i poštovanje prema našim građanima – zato sam odlučio ponovno vam dati mogućnost izbora u vezi s našom parlamentarnom budućnošću”, rekao je Macron. No prijevremeni parlamentarni izbori bi, umjesto jasnoće, mogli dovesti do dugoročne gospodarske nestabilnosti, pribojavaju se stručnjaci, piše Deutsche Welle.
Macronova najava već je izazvala nemir. Kao i mnogi Francuzi, i investitori su njome bili potpuno iznenađeni, kaže Philippe Crevel, ekonomist i šef pariškog think tanka Cercle de l'Epargne. “Francuski burzovni indeks Cac 40 pao je za osam posto u tjednu nakon toga i porasle su kamate na francuski državni dug”, pojasnio je u izjavi za DW.
Ove šok-reakcije smirile su se nakon nekoliko dana, ali među investitorima je ostala nervoza. Posebno kada su RN i na brzinu formirani ljevičarski Novi nacionalni narodni front (NFP) – kojem pripadaju ljevičarska stranka Nepokorena Francuska, Socijalistička stranka, Zeleni i Komunistička partija – objavili više detalja o svojim programima i nagovijestili velikodušne izborne poklone.
Politički bodovi na penzionoj reformi: “Zaista smo pred ponorom”
I RN i NFP žele, primjerice, povući Macronovu kontroverznu penzionu reformu, kojom je minimalna dobna granica za odlazak u penziju povećana sa 62 na 64 godine.
NFP čak ovu granicu želi spustiti na 60 godina. “To je zaista surealno – finansijska situacija Francuske je katastrofalna, a sve stranke, čak i Macronova, obećavaju biračima ogroman novac”, smatra Crevel te pojašnjava: “Iako političari to rade već 40 godina, sada smo zaista pred ponorom.”
Državni dug Francuske je 2023. godine iznosio oko 110 posto bruto domaćeg proizvoda, a proračunski deficit 5.5 posto.
Zbog toga je Evropska komisija pokrenula postupak protiv ove zemlje – na kraju krajeva, članice EU su prema Paktu o stabilnosti i rastu obavezne ograničiti javni dug na 60 posto BDP-a i proračunski deficit na tri posto BDP-a.
Ipak, čini se da investitori imaju određene preferencije prema RN-u, kaže Crevel. “NFP je antikapitalistički i antiEvropski i želi istupiti iz Pakta o stabilnosti i rastu, dok RN više ne pokazuje tako otvoreno svoje antiEvropske stavove – iako su mnoge mjere krajnje desnice nespojive s Evropskim pravilima”, kaže ovaj ekonomist.
Tako stranka Marine Le Pen namjerava istupiti iz Evropskog tržišta električne energije i smanjiti francuske uplate u proračun Evropske unije. Namjerava i uvesti sustavne kontrole na nacionalnim granicama, što bi bilo u suprotnosti s pravilima bezgraničnog šengenskog prostora.
I Christopher Dembik iz investicijske tvrtke Pictet Asset Management France smatra da izborni program NFP-a zabrinjava financijski svijet više nego program RN-a.
“Ulagače prvenstveno zabrinjava antiEvropski lijevi savez, a manje RN i, primjerice, njegov plan da smanji PDV na električnu energiju, plin i benzin s 20 na 5.5 posto, o čemu bi se moralo pregovarati na Evropskom nivou”, kaže Dembik za DW.
“Uz to, ova krajnje desna stranka obećala je reviziju državnih financija, što ukazuje na to da želi smanjiti javni dug”, dodaje.
Ksenofobija umjesto preraspodjele?
No Michael Zemmour, profesor ekonomije na sveučilištima Lumière Lyon-2 i Sciences Po Paris, oštro se protivi tom stavu. “Stvoren je pogrešan dojam da bi NFP svojim rastrošnim mjerama mogao uništiti francusko gospodarstvo. Ali RN vodi kampanju s poreznim olakšicama koje planira financirati smanjenjem zdravstvenog osiguranja za strance”, kaže u razgovoru za DW.
“Osim što je to moralno neprihvatljivo, RN također stalno mijenja svoj program, primjerice, što se tiče datuma kada će povući Macronovu penzionu reformu, tako da nije moguće procijeniti ekonomske posljedice toga. Šokantno je da investitori, čini se, više preferiraju ksenofobiju nego preraspodjelu – između ostalog i zbog toga što pretpostavljaju da će RN ublažiti svoje programske ciljeve, kao što je to učinila premijerka Italije Giorgia Meloni nakon što je došla na vlast 2022. godine.”
Rezultati prvog kruga izbora sada su usmjerili fokus na RN, koji bi, prema anketama, trebao dobiti jednostavnu ili apsolutnu većinu u drugom krugu. NFP bi eventualno mogao biti dio velike koalicije, s kojom bi teško mogao provesti najskuplje mjere svog programa.
“Vlada RN-a bila bi presedan u Francuskoj, ali bi vjerovatno pala u potrošačku groznicu, što bi već ionako kompliciranu godinu za Evropsku komisiju učinilo još težom”, kaže Maria Demertzis, ekonomska stručnjakinja iz briselskog think tanka Bruegel.
“Ove godine EU uvodi nova pravila za postupak zbog deficita, prema kojima države kojima je upućeno upozorenje moraju predstaviti višegodišnji plan za smanjenje troškova. To je problematično i u normalnim vremenima – s vladom RN-a bilo bi sigurno još kompliciranije”, dodaje.
U opasnosti stabilnost eurozone
Za Mujtabu Rahmana, direktora za Evropu u konzultantskoj firmi za procjenu rizika Eurasia Group, sa sjedištem u New Yorku, svi vjerovatni scenariji izbornih rezultata mogli bi dovesti do političke i financijske nestabilnosti.
“U slučaju jednostavne većine za RN, Francuska bi bila u političkoj pat-poziciji s dva velika bloka u parlamentu i centrom koji bi bio stisnut između njih, s oslabljenim predsjednikom koji bi imao vrlo malo moći. Tu dolazi i značajan rizik od izbijanja unutarnjih nemira”, objašnjava za DW.
“Ako bi RN dobio apsolutnu većinu, bio bi direktno u sukobu s Evropom, njenim pravilima o konkurenciji i unutarnjem tržištu, i to zbog RN-ove politike nacionalnog favoriziranja koja strancima uskraćuje njihova temeljna prava. Njegova ekspanzivna fiskalna politika također bi mogla potaknuti druge populiste poput Meloni da ga slijede, što bi ugrozilo stabilnost cijele eurozone”, zaključuje.
