Kafa je u Bosni i Hercegovini odavno više od običnog napitka. Ona je dio svakodnevnih navika, druženja i razgovora, a podaci o potrošnji pokazuju koliko je snažno ukorijenjena u život građana.
Prema podacima za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina nalazi se na drugom mjestu svjetske liste po količini kafe dostupne za potrošnju po stanovniku. Prosjek iznosi čak 14,26 kilograma godišnje po osobi.
Ispred BiH je samo Irska, gdje se na godišnjem nivou bilježi 15,79 kilograma po stanovniku. Razlika između dvije zemlje tako nije velika, dok je BiH ostavila iza sebe niz država poznatih po razvijenoj kulturi ispijanja kafe.
Ko je sve na vrhu liste?
Treće mjesto zauzima Libanon sa 12,91 kilogramom kafe po stanovniku. Slijede Novi Zeland sa 12,81 i Gruzija sa 12,52 kilograma.
Na šestom mjestu nalazi se Srbija, čiji stanovnik u prosjeku godišnje potroši 12,15 kilograma kafe.
Među deset zemalja s najvećom zabilježenom potrošnjom nalaze se još Danska, Švedska, Finska i Bugarska.
Poredak, međutim, nije isti iz godine u godinu. Zemlje koje imaju snažnu kulturu ispijanja kafe smjenjivale su se na vrhu tokom posljednjih godina.
Finska je 2010. godine bila prva sa 13,78 kilograma po stanovniku, dok je nekoliko godina kasnije vodeću poziciju preuzela Grčka. Libanon je na vrh stigao 2015. godine, a Srbija je prvo mjesto zauzela 2020. godine.
BiH je već bila svjetski broj jedan
Bosna i Hercegovina nije prvi put u samom vrhu. Naša zemlja je 2021. godine bila na prvom mjestu po potrošnji kafe po stanovniku.
U narednom periodu došlo je do promjene na vrhu. Irska je za samo nekoliko godina napravila veliki skok na listi i do 2023. godine zauzela vodeću poziciju.
Podaci tako pokazuju da se navike potrošača mijenjaju, ali i da Bosna i Hercegovina već godinama ostaje među zemljama u kojima se kafa posebno mnogo konzumira.
Brojke ne znače da je svaki građanin popio toliko kafe
Važno je pojasniti i šta se zapravo mjeri. Podaci se temelje na izvještajima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), a prikazuju dostupnost kafe za potrošnju izraženu kroz ekvivalent sirovog zrna.
To znači da podatak od 14,26 kilograma ne predstavlja doslovno količinu koju je svaki stanovnik BiH popio tokom godine. Riječ je o statističkom pokazatelju dostupnosti kafe za potrošnju po stanovniku.
U poređenje su uključene zemlje koje imaju više od tri miliona stanovnika. Time se nastojalo izbjeći da konačni poredak bude iskrivljen zbog malih država u kojima visoku potrošnju mogu značajno povećati turizam ili prekogranična kupovina.
Ipak, jedno je jasno, bez obzira na statističke metode, Bosna i Hercegovina i dalje pripada samom svjetskom vrhu kada je riječ o kafi.
A za mnoge u BiH, dan bez ovog napitka teško je i zamisliti.
(Kakanj-X)
