Gaslighting je vrsta emocionalnog zlostavljanja koja se može dogoditi svakome, osobito u romantičnim vezama. Zlostavljači se na određeni način ponašaju prema svojim svojim žrtvama kako bi zadržali kontrolu u vezi i natjerali žrtvu da preispita vlastiti razum.
Osim toga, zbog učinaka gaslihtinga žrtva još teže napušta nasilnu vezu jer možda nije ni svjesna da joj se to događa.
Gaslighting je nažalost dosta česta pojava u romantičnim i u platonskim vezama. Donosimo 7 primjera ovog toksičnog ponašanja.
- “To se nikad nije dogodilo”
Gaslight često izaziva sumnju žrtve u sebe. Netko će učiniti ili reći nešto uvredljivo, a zatim zanijekati da se to uopće dogodilo, kaže psihoterapeutkinja i licencirana bračna i obiteljska terapeutkinja dr. Tina B. Tessina, piše Reviews.
“Žrtva počinje preispitivati svoje instinkte i sve se više oslanja na ‘stvarnost’ koju stvara i kojom manipulira zlostavljač. To također pojačava osjećaj ovisnosti o zlostavljaču”, kaže Tessina.
- “Ti si luda – i drugi ljudi također misle tako”
Osim što izazivaju sumnju kod žrtava, gaslighting čak može natjerati žrtvu da posumnja u vlastiti razum, kaže Tessina.
Pomoću gaslightinga zlostavljač također može pokušati uvjeriti žrtvinu obitelj i prijatelje da su mentalno nestabilni kako bi mogli dodatno diskreditirati sve tvrdnje koje žrtva iznosi.
“To smanjuje vjerojatnost da će se vjerovati pričama žrtve i odvaja ih od izvora koji bi im omogućili da napuste nasilnu vezu”, kaže Tessina.
To je osobito uobičajeno u muško-ženskim romantičnim vezama u kojima muškarac zlostavlja ženu. Prema istraživanju iz 2019., to bi moglo biti zbog načina na koji društvo ponekad može prikazati žene kao iracionalnije i manje u kontroli svojih emocija od muškaraca.
- “Žao mi je što misliš da sam te povrijedio”
Iako se ova izjava može činiti kao isprika, ona to nije. Umjesto toga, Tessina kaže da je to način da zlostavljač odmakne od odgovornosti i okrivi žrtvu.
Ova vrsta isprike ostavlja žrtvu da preispituje vlastitu prosudbu i pita se je li doista pretjerala. To može dovesti do toga da se žrtva oslanja na zlostavljačevo tumačenje događaja.
- “Zar stvarno misliš da bih to izmislio?”
Zlostavljač će najčešće koristiti ovu frazu kada ga se optuži da laže ili izmišlja detalje.
Ovo je još jedan primjer koji će zlostavljač iskoristiti da natjera žrtvu da preispita svoju stvarnost. Koristeći ovu frazu, zlostavljači manipuliraju žrtvinim shvaćanjem povjerenja. Pokušavaju učiniti da se žrtva osjeća krivom jer im ne vjeruje. Kad žrtve čuju ovu frazu, posumnjat će laže li zlostavljač doista, preispitujući vlastito razumijevanje istine.
- “Samo me pokušavaš zbuniti”
Ovaj izraz se koristi za prebacivanje krivnje sa zlostavljača na žrtvu. Njegova je svrha dvostruka: s jedne strane, žrtva bi se mogla osjećati glupom i nesposobnom artikulirati kako se zapravo osjeća. S druge strane, mogla bi se osjećati krivom, sumnjajući u vlastite namjere.
Koristeći ovu metodu gaslightinga, zlostavljač pokušava učiniti da žrtva izgleda kao “loša osoba” u interakciji.
- “Znaš da te nikad ne bih namjerno povrijedio”
Ova je fraza još jedan primjer zlostavljača koji manipulira žrtvinim shvaćanjem povjerenja, uvijek ublažavajući svoju krivnju. U isto vrijeme, zlostavljač pokriva svoje temelje za buduće prijestupe.
Kada žrtva čuje da je zlostavljač ne bi namjerno povrijedio, preispituje valjanost svojih emocija i ima li pravo ljutiti se na partnera.
- “Učinio sam to jer te volim”
Ova fraza je vrlo čest primjer gaslightinga u romantičnim i obiteljskim odnosima. Opravdavajući svoje namjere ljubavlju, zlostavljači manipuliraju žrtvama da pomisle da zlostavljač ima najbolje interese.
Stoga će žrtve preispitivati svoje prirodne, negativne reakcije na zlostavljanje. Budući da vjeruju da zlostavljač postupa s ljubavlju, žrtva se može osjećati krivom zbog osjećaja ljutnje, straha ili uzrujanosti zbog zlostavljača.
