Poremećaji globalnih lanaca snabdjevanja uzrokovani pandemijom i učinci ruskog rata u Ukrajini uzrokovali su rast cijena energije, roba i osnovnih artikala te time podstakli krizu životnog standarda – kako na taj problem odgovaraju vlade?
Američki senat u nedjelju je odobrio Zakon o smanjenju inflacije 2022, plan vrijedan 430 milijardi dolara kojim su, između ostalog, spušteni troškovi lijekova na recept, podignuti neki korporativni porezi te su uvedene mjere za podsticanje energetske efikasnosti.
Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro i vlada te zemlje pritiskaju državni energetski koncern Petrobras kako bi dodatno smanjio cijene goriva. Kompanija je u julu dvaput uvodila odvojena sniženja cijene goriva za ukupno devet posto, čime su cijene došle na najniži nivo od marta.
Indija je u maju uvela ograničenja na izvoz prehrambenih proizvoda uključujući pšenicu i šećer, koji čine gotovo 40 posto indeksa potrošačkih cijene. Također je smanjila porez na uvoz jestivog ulja.
Japan je u aprilu odobrio paket pomoći vrijedan 103 milijarde dolara kako bi ublažio ekonomske udarce zbog rastućih troškova sirovina. Tako su uvedene subvencije za smanjenje cijena benzina kao i gotovinske isplate za domaćinstva s niskim primanjima koja imaju djecu. Japanski premijer Fumio Kishida ukazao je da bi moglo biti dodatnih poteza ako se kriza životnog standarda nastavi.
Turska je početkom jula povećala minimalnu platu u zemlji za oko 30 posto, dodajući 50-postotnom porastu s kraja prošle godine.
Van Evrope, primjeri su Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su početkom jula najavili povećanje potrošnje na socijalnu pomoć. UAE je udvostručio finansijsku pomoć porodicama s niskim primanjima, na ukupno 7,6 milijardi dolara, dok je saudijski kralj Salman za istu svrhu dodijelio dodatnih 5,42 milijarde dolara.
