Mjesec “Black Fridaya” s povoljnim kupnjama i astronomskim popustima uzima maha, a bliže se i božićni blagdani kad se kartice, vjerovatno i uz manji oprez, pojačano peglaju i online.
No zna li se da je policija samo u prvih devet mjeseci 2021. zabilježila više od 1000 kibernetičkih napada vezanih uz nagradne igre, COVID-19, dostave, poštu, aviokompanije, kreditne kartice, banke, državne ustanove/servise…, što je oko 50% više nego u istom razdoblju lani, građane se poziva na poseban oprez.
Na prvom mjestu su internetske prijevare, a počinitelji se u pravilu nalaze izvan Hrvatske.
Vjerna kopija
Jedna od poruka koje ovih dana pristižu na e-mailove građana ili na aplikacije Viber i WhatsApp sadrži i lažni poziv Croatia Airlinesa, kojim se sugerira korisniku da je jedan od 200 sretnika odabranih da učestvuju u kratkoj anketi, a zauzvrat će na račun dobiti 100 eura i 2000 milja.
Dovoljno je kliknuti na ponuđenu poveznicu na stranici koja je zapravo vjerna kopija originalne i dati broj svoje bankovne kartice kako bi im se na račun uplatio novac.
Napadači koriste svaku neopreznost kako bi kriptirali/otuđili podatke lakovjernih, preuzeli pristup njihovim računima, naveli ih na plaćanja nečega što nikad neće dobiti, pa iz Croatia Airlinesa, Hrvatske pošte, PBZ-a… gotovo svakodnevno upozoravaju građane da ne nasjedaju na to.
Iz HP-a tvrde da njihova tvrtka ne upotrebljava WhatsApp, Viber i slične aplikacije za službenu komunikaciju niti je organizator anketa ili nagradnih igara.
– Obično po svakoj lažnoj nagradnoj igri dobijemo desetak prijava, a čim dođe prva, prijavljujemo to nadležnim službama – kaže Jo Kempen, izvršna direktorica ureda za korporativne komunikacije HP-a.
Prijevare se mogu izbjeći ako korisnici pripaze na nekoliko detalja – broj s kojeg je poslana poruka nije broj iz jedne od hrvatskih mobilnih mreža, internetska domena nije domena HP (npr. “posta-hr.site” umjesto www.posta.hr), a tekst u poruci i na internetskoj stranici na koju vodi poveznica obično sadrži gramatičke i pravopisne pogreške, objašnjavaju iz HP-a.
Čak i ako prodajete nešto, ne znači da vas je kontaktirao ozbiljan kupac. U poruci pristigloj na WhatsApp cyber-kriminalac kaže da bi kupio knjigu koja je oglašena na Njuškalu. Iz Karlovca je, tvrdi, pa bi za dostavu angažirao HP.
Već je i uplatio novac, a na prodavatelju je samo da klikne na poveznicu koju šalje, koja u potpunosti izgleda kao HP-ova stranica, upiše svoje podatke o kartici (čak i CVV/CVC broj koji je poput PIN-a), a “čim uplata sjedne, kurir HP-a će ga nazvati i dogovoriti se o preuzimanju pošiljke”.
Pažljivijem građaninu odmah će biti sve jasno, poruka je stigla s pozivnog broja 00380 (Ukrajine), a kako je prevedena digitalno puna je pravopisnih i gramatičkih grešaka.
U slučaju da netko prodaje nešto putem interneta, jedini podatak koji treba dostaviti osobi koja mu šalje novac je IBAN, kažu iz HP-a. U lažnoj nagradnoj igri PBZ-a korisnicima koji ostave podatke o svojoj Visa Premium kartici nudi osvajanje 100 eura.
– Poruku treba odmah izbrisati iz svog e-mail sandučića – upozoravaju, kao i na lažne stranice koje oponašaju izgled aplikacije MyWay.
Neočekivano nasljedstvo
– U slučaju da ste otvorili poveznice lažne e-mail poruke i/ili se prijavili na lažnoj stranici aplikacije MyWay i na njima ostavili svoje podatke, molimo vas da se odmah javite u naš Kontakt centar – poručuju.
Najčešće online prijevare su vishing – krađa identiteta pozivom, phishing – mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte i smishing – krađa identiteta SMS-om.
Policija upozorava građane da ne nasjedaju na poruke o brzoj zaradi, izmišljenim darivanjima novca i neočekivanom nasljedstvu, na molbe za manju donaciju, traženje osobnih podataka (preslika ili fotografija osobne iskaznice, bankovne kartice, PIN-a ili CVC broja), linkove na određene servise s lažnim stranicama za plaćanje, nepersonalizirane porukama punim pravopisnih grešaka…
Pri kupovini na internetu korisnici bi trebali sami upisivati web-adresu prodajnog mjesta, a nikako na nju ići putem poveznica s društvenih mreža.
Prije unošenja podataka o kartici treba provjeriti ima li internetska adresa na početku sličicu neotključanog lokota i počinje li s: “https” te klikom na sličicu lokota provjeriti pripada li URL adresa prodajnom mjestu.
