Namjenska industrija u Bosni i Hercegovini bilježi konstantan rast i danas se svrstava među najperspektivnije grane domaće privrede. Ova industrija, koja ima dugu tradiciju još iz vremena bivše Jugoslavije, ponovo zauzima važno mjesto u ekonomiji zemlje. Ali, uprkos odličnim rezultatima i rastućem izvozu, pred sektorom se pojavljuje novi izazov – ko će raditi u pogonima sutrašnjice?
Rast izvoza i prihoda
Potražnja za oružjem, municijom i vojnom opremom na svjetskom tržištu nikada nije bila veća. To se jasno vidi i iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tokom 2023. godine iz BiH je izvezeno skoro 7 miliona kilograma vojne opreme, ukupne vrijednosti 348,6 miliona KM.
Najveći dio izvoza čini vojna municija – čak 6,7 miliona kilograma, što je domaćim kompanijama donijelo 307,6 miliona KM. Slijede vojno oružje sa 196.397 kilograma i prihodima od 28,3 miliona, te dijelovi i pribor sa 96.238 kilograma i 12,3 miliona maraka prihoda.
Usporedba s prethodnim godinama pokazuje stabilan rast: 2022. godine izvezeno je 4,8 miliona kilograma u vrijednosti od 196 miliona KM, dok je 2023. taj broj narastao na 7 miliona kilograma i gotovo 350 miliona KM.
Samo u januaru ove godine, iz BiH je već izvezeno preko 308 hiljada kilograma vojne opreme, vrijednosti blizu 18 miliona KM, što nagovještava nastavak uzlaznog trenda.
Igman i Pretis – lideri sektora
Među najuspješnijim preduzećima ističu se Igman iz Konjica i Pretis iz Vogošće. Igman, u kojem većinski udio ima Vlada FBiH, prošle godine je ostvario prihode od 179 miliona KM, dok su godinu ranije iznosili 134 miliona. Neto dobit Igmana u 2024. procijenjena je na 1,5 miliona KM.
S druge strane, Pretis je ostvario gotovo četiri puta veću dobit – u 2023. godini zaradio je 38,6 miliona KM, naspram 11 miliona godinu prije. Ukupni prihodi firme skočili su s 76,5 miliona na 153,8 miliona KM.
Ko će raditi u fabrikama?
Ipak, usprkos impresivnim brojkama, nad cijelom industrijom nadvija se ozbiljno pitanje: ko će raditi u postojećim i novim proizvodnim pogonima? Manjak radne snage postaje sve izraženiji, a poslodavci sve češće traže uvoz stranih radnika. Broj izdatih radnih dozvola raste, a domaće tržište rada sve teže odgovara na zahtjeve rastuće industrije.
U tom kontekstu, zanimljiv prijedlog nedavno je stigao iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica, gdje se razmatra mogućnost ponovnog pokretanja ljevaonice unutar zatvora, u kojoj bi zatvorenici radili na proizvodnji dijelova za peći, šaht poklopaca, ali i dijelova za namjensku industriju.
„Ponovno pokretanje ljevaonice u KPZ-u Zenica nije samo pitanje ekonomske isplativosti već i prilika da osiguramo radne programe unutar zatvorskog sistema i doprinesemo industrijskom razvoju“, izjavio je direktor KPZ-a Rusmir Isak nakon sastanka sa ministrom Adnanom Šabanijem.
Evropska konkurencija
Problem nedostatka radne snage nije specifičan samo za BiH. Evropska unija trenutno bilježi ozbiljan deficit u radnicima s potrebnim kvalifikacijama. Prema posljednjim istraživanjima, 63% malih i srednjih preduzeća u EU izjavilo je da ne mogu pronaći odgovarajuće kadrove. Evropska komisija je identifikovala čak 42 deficitarna zanimanja, a najugroženiji sektori su zdravstvo, ICT i zelene tehnologije.
U tom smislu, EU se sve više oslanja na uvoz radne snage – najčešće iz zemalja zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
