Rat u Ukrajini će otežati oporavak zemalja sa niskim i srednjim dohotkom od ekonomskog uticaja COVID-19, upozorava Svjetska banka.
Konflikt uzima ogroman danak građanima Ukrajine, kao i ekonomiji zemlje. Ali postoje i značajne posljedice za milione drugih ljudi širom svijeta.
Ekonomije sa jakim trgovinskim, finansijskim i migracijskim vezama sa Rusijom i Ukrajinom mogle bi pretrpjeti “najveću neposrednu štetu”, kaže Svjetska banka.
Zemlje koje se u velikoj meri oslanjaju na Rusiju i Ukrajinu za hranu takođe će osetiti uticaj. To uključuje “šačicu ekonomija” u Evropi, Bliskom istoku, Africi i centralnoj Aziji koje 75% pšenice dobijaju iz Rusije i Ukrajine, navodi banka.
Najveći rizik je mogući prekid u proizvodnji ili transportu žitarica i sjemena iz Rusije i Ukrajine.
Pored viših cijena, to bi moglo uzrokovati “povećanu glad i nesigurnost hrane” u zemljama s nižim prihodima, upozorava Svjetska banka.
Ovaj grafikon Svjetske banke prikazuje ukrajinski udio u globalnom izvozu proizvoda uključujući prehrambene proizvode, kao što su sjemensko ulje, kukuruz i pšenica. Što se tiče sjemenskog ulja, ono čini više od 40% ukupnog izvoza.
Ovo odražava status Ukrajine kao najvećeg svjetskog izvoznika suncokretovog ulja. Najveća tržišta za suncokretovo ulje uključuju Indiju, Kinu, Tursku i Holandiju prema Opservatoriju ekonomske složenosti, platformi za vizualizaciju podataka.
Više od 13% svjetskog izvoza kukuruza i preko 5% izvoza pšenice također dolazi iz Ukrajine.
Rusija čini 18% svetskog izvoza pšenice i 14% đubriva. To je također “glavna sila” na tržištu energije i metala, kaže Svjetska banka.
Zemlja kontroliše četvrtinu svjetskog izvoza prirodnog plina, 18% izvoza uglja, 14% isporuka platine i 11% izvoza sirove nafte.
Cijene nafte su se više nego udvostručile u posljednjih šest mjeseci, a ako se tako nastavi smanjiće stope ekonomskog rasta za 20-50 posto u zemljama poput Južne Afrike, Turske, Kine i Indonezije, procjenjuje Svjetska banka.
Postoje tri glavna načina za rješavanje krize s hranom, napisali su istraživači s Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike u članku za Svjetski ekonomski forum.
To uključuje druge velike zemlje proizvođače žitarica koje povećavaju svoj izvoz – na primjer oslobađanjem zaliha. Drugi veliki proizvođači nafte takođe moraju povećati zalihe kako bi pomogli u smanjenju troškova goriva, gnojiva i transporta, kažu oni.
A u međuvremenu, vlade moraju zaštititi svoj narod nudeći hranu ili finansijsku pomoć.
Uticaj ruske invazije na Ukrajinu na globalno snabdijevanje hranom i energijom također se govorilo u podcastu za Radio Davos, platformu za podcasting Foruma.
“Ovdje je poteškoća u tome što Ukrajina uzgaja dovoljno hrane da prehrani 400 miliona ljudi na planeti Zemlji”, kaže za emisiju David Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda. „Dakle, kada farmeri na ratištima ne sade ili ne beru, šta mislite kakav će uticaj to imati?“
