Problemi koji potresaju Njemačku, a koji se odnose na smanjenje isporuke ruskog gasa, te prognoziranu recesiju i inflaciju u 2023. koja bi mogla nadmašiti ovogodišnju, ugroziće bh. izvoz prema ovom evropskom gigantu, smatraju domaći stručnjaci.
O kakvom se potencijalnom udaru na našu ekonomiju radi svjedoči podatak da je izvoz u Njemačku prošle godine činio 15 posto kompletnog bh. izvoza, a iznosio je više od 2,15 milijardi KM.
U ovoj godini, za osam mjeseci, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz u Njemačku već je premašio 1,78 milijardi KM.
Momčilo Komljenović, zamjenik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je izvoz u Njemačku, za osam mjeseci ove godine, povećan za 448 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.
“Ovo što se dešava u Njemačkoj sigurno će se negativno odraziti na sve zemlje s kojima ta zemlja ima spoljnotrgovinsku razmjenu. To je neminovno”, naveo je Komljenović za “Nezavisne novine”.
Upitan da li prognozirana recesija u Njemačkoj može uticati na bh. izvoz ka toj zemlji, ekonomista Igor Gavran odgovara “svakako da može”.
“Recesija i pad proizvodnih aktivnosti u Njemačkoj bi neminovno vodili do manjih narudžbi njemačke privrede, a time i manjeg uvoza iz BiH”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.
On pojašnjava da hrana i slični esencijalni proizvodi ne bi trebalo da budu značajnije pogođeni jer se moraju konzumirati i nemoguće je bez njih živjeti, ali sve ostalo što nije neophodno bi moglo osjetiti veliki pad tražnje.
“Također, pronalaženje alternativnih tržišta je jako teško u uslovima kada su ne samo Njemačka, već i mnoge druge zemlje, u očekivanju recesije”, ističe Gavran.
Da je teško u kratkom roku pronaći alternativna tržišta slaže se i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, koji takođe ocjenjuje da bi se trendovi u Njemačkoj mogli odraziti i na nas.
“Njemačka je nama značajan spoljnotrgovinski partner, a pitanje je da li će njihova industrija imati dovoljne količine gasa. Može doći do toga da će neke fabrike morati smanjiti proizvodnju, ili je čak obustaviti. To automatski proizvodi kod nas problem jer će naše količine, koje se plasiraju na njemačko tržište, morati biti umanjene”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.
Na to mi, dodaje, ne možemo da utičemo, a u ovom momentu, da bi se došlo na novo tržište, to je već dugoročan proces. Račić je dodao da RS najviše u Njemačku izvozi proizvode metalske industrije, za potrebe auto-industrije, ali i namještaj, parket itd.
I zaista, u branši koja se bavi preradom drveta već su zabrinuti, a dostupni podaci već pokazuju da je posla manje kada je riječ o proizvodnji namještaja.
“Mi smo prognozirali i kada je počela kriza izazvana ratom u Ukrajini da bi se to najprije moglo odraziti na krajnja potrošna dobra koja su skuplja, kao što je namještaj. Primjećujemo da se proizvodnja namještaja kreće u nešto manjem procentu nego prošle godine”, kaže Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore RS.
Prema njegovim riječima, kada su u pitanju drugi proizvodi, kao što su podovi i stolarija, to će od dobre mjere zavisiti od stanja u građevinarstvu.
“Nama je Njemačka značajno tržište i ona može biti parametar toga šta se može dešavati u drugim zemljama. Svakako nas brinu dešavanja u Njemačkoj”, zaključio je Šinik za “Nezavisne novine”.
