Centralne banke su nastavile da kupuju zlato, sa prijavljenim neto mjesečnim kupovinama od ukupno 42 tone u oktobru, otkrio je Svjetski savjet za zlato (VGC), navodeći da su Kina i Turska imale najznačajnije kupovine.
Prema izveštaju objavljenom prošle nedjelje, cifra je bila 41% niža od revidiranih ukupnih 72 tone iz septembra, ali i dalje 23% iznad mjesečnog prosjeka za januar-septembar od 34 tone.
Narodna banka Kine ostala je najveći kupac poluga, prijavivši kupovinu 23 tone zlata u 12. uzastopnom mjesečnom povećanju svojih rezervi.
Centralna banka Turske takođe je izvršila značajnu kupovinu tokom mjeseca, kupivši 19 tona kako bi povećala svoje zvanične zlatne rezerve (centralna banka plus fondovi trezora) na 498 tona.
Osim ove dve banke, kupovina je bila skromnija, navodi se u izvještaju. Narodna banka Poljske je, kako se izvještava, nastavila da povećava svoje zalihe zlata, kupivši još šest tona. Njene zalihe plemenitog metala su ove godine porasle za preko 100 tona, na ukupno 340 tona. Rezervna banka Indije, Češka narodna banka, Narodna banka Republike Kirgizije i Centralna banka Katara bili su drugi značajni kupci u oktobru.
Što se tiče zlata, u vrijeme nestabilnosti, finansijkih previranja i velikih kriza, ono dobija na značaju jer se odavnina smatra nezamjenjivom imovinom. Ipak zemlje u svijetu vode različitu politiku kada je riječ o rezervama tog plemenitog metala. Recimo Kina, Rusija, Truska, SAD, Francuska, Holandija itd.. u zlato ulažu mnogo, sa njim trguju i značajne devizne rezerve drže u njemu, međutim ima i onih koji uopšte nemaju zlata kao što je Kanada. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato 13 zemalja u svijetu nema rezerve zlata, a 14 zemalja ima manje od jedan posto zlata.
Recimo, Kanada, čije su devizne rezerve veće od sto milijardi dolara, uopšte nema zlata, a slično je i sa Norveškom, čiji je BDP recimo 445,5 milijardi dolara, a zlata imaju veoma malo. Prije dvadesetak godina zlatne rezerve u Norvečkoj iznosile su svega 33,5 tona, međutim kasnije su prodali sve, a javnost su obavjetsili da su zadržali samo sedam poluga za izložbe i 3,5 tona zlatnika koji su u Britaniji još od 1940. Godine. Takođe, zlata nemaju ni Hrvatska, Azerbejdžan, Kostarika, Nikaragva, Kamerun, Armenija, Gabon, Turkmenistan, Kongo, Čad i Eritreja.
Nasuprot njima su zemlje koje vjeruju u zlato i u svom vlasništvu imaju velike količine. Prema posljednjim dostupnim podacima sa kraja prošle godine, ubjedljivo, najviše zlata na svijetu imaju SAD i to 8.133 tone, zatim Njemačka koja ima oko 3.355 tona, Francuska koja raspolaže sa 2.436 tona, Rusija sa 2.299 tona, Kina ima 1.948 tona, Švajcarska 1.040 tona, Japan 846 tona, Indija 769 i Holandija sa 612 tona. Na listi prvih 20 nalaze se i Turska, Tajvan, Kazahstan, Portugal, Uzbekistan, Saudijska Arabija, Velika Britanija, Liban i Španija.
Zanimljivo je recimo da, prema procjenama koje je iznio Redžep Tajip Erdogan, u Turskoj građani u kućama imaju oko 5.000 tona zlata što je više od 300 milijardi dolara, istovremeno pozivajući svoje građane da novac čuvaju u domaćoj valuti.
Za razliku od ranije, kada je bilo mjerilo bogatstva i bez kojeg se nije moglo ništa, zlato danas služi uglavnom za finansijske investicije. Mnoge centralne banke u svijetu ga koriste kao pokriće nacionalne valute ili valutne rezerve, mada velika većina svjestski valuta se danas ne veže za zlatne rezrve.
U kriznim vremenima kakvo je danas, u vrijeme velike inflacije ili krize u privredi zlato se smatra veoma stabilnom investiciojmo koje se može posmatrati relativnim rastom vrijednosti u odnosu na druga sredstva investiranja.
Unutrašnja vrijednost zlata se u ekonomskoj teoriji posmatra kroz njegu relativnu rijetkost i kroz prosječno potrebni napor i rad koje njegovo kopanje i prerada zahtijevaju. Zbog toga kod zalta ne postoji rizik od propadanja kao i kod drugih vrijednostnih papira, gdje stopa povrata uglavnom zavisi od pretpostavljenog rizika od propadanja učesnika na tržištu. Stručnjaci smatraju da je zlato isplativa investcija s obzirom da je u poslejdnjih 50 godina sa oscilacijama u prosjeku rasla osam posto godišnje.
Koliko je zlato rijedak materijal možda najbolje govori činjenica da ga u prosjeku u zemljinoj kori ima četiri grama na 1.000 tona stijena.
Trenutno oko 40 posto svjetske proizvodnje zlata iskopa se u Južnoafričkoj Republici, SAD-u, Australiji i Rusiji. Među najdublje rudnike zlata u svijetu ubrajaju se rudnici u Južnoafričkoj Republici. Tamo se u nekim rudnicima zlato vadi sa dubine od govoto 4.000 metara ispod površine.
