Evropa se suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama dugotrajnih suša, manjka vode i pada poljoprivredne proizvodnje, a stručnjaci upozoravaju da bi se prvi problemi mogli osjetiti već tokom predstojeće zime.
Prema upozorenjima Evropske agencije za okoliš (EEA), klimatski ekstremi više nisu problem ograničen samo na jug kontinenta. Sušni periodi sve češće pogađaju i područja koja ranije nisu bila među najugroženijima, dok se evropske zemlje istovremeno suočavaju s visokim temperaturama, poplavama i drugim vremenskim ekstremima.
Izvršna direktorica EEA-e Leena Ylä-Mononen u razgovoru za European Newsroom (ENR) upozorila je da bi promjene mogle trajno utjecati na evropsku poljoprivredu.
Neke kulture više neće biti moguće uzgajati
Poseban problem predstavlja činjenica da pojedine poljoprivredne kulture u najtoplijim i najsušnijim dijelovima Evrope više neće imati dovoljno vode za normalan rast.
Ylä-Mononen upozorava da ni veće oslanjanje na sisteme za navodnjavanje neće nužno riješiti problem jer se i raspoložive količine vode smanjuju.
“Neke poljoprivredne kulture više neće moći rasti, osobito u najsušnijim dijelovima Sredozemlja i južne Europe”, kazala je Ylä-Mononen za ENR, upozoravajući da bi pojedina poljoprivredna zemljišta zbog toga mogla izgubiti svoju funkciju.
Ovogodišnja suša pokazala je da problem nije ograničen samo na tradicionalno tople krajeve. Teški uslovi zabilježeni su u Ukrajini i Mađarskoj, dok su izrazito sušni periodi pogodili i Veliku Britaniju, pa čak i Finsku.
Istovremeno, eventualno širenje mogućnosti za uzgoj pojedinih kultura prema sjeveru Evrope teško bi moglo nadoknaditi gubitke koji nastaju zbog suša, poplava, mraza i drugih ekstremnih vremenskih događaja.
Manji prinosi mogli bi pogoditi tržište hrane
Posljedice suše već se osjećaju u različitim sektorima. Osim poljoprivrede, problemi su se pojavili i u saobraćaju te energetici, dok su ekstremne temperature dodatno opteretile infrastrukturu i utjecale na zdravlje stanovništva.
Posebnu zabrinutost izaziva poljoprivredna proizvodnja. Kašnjenje žetve i slabiji prinosi mogli bi se odraziti na količinu dostupne hrane i njene cijene.
Ylä-Mononen smatra da bi se dio posljedica mogao osjetiti već ove zime.
“Teške suše poremetile su poljoprivredu, promet i energetsku infrastrukturu”, navela je čelnica EEA-e, dodajući da bi zbog slabijih prinosa Evropa mogla imati problema s opskrbom hranom.
Prema podacima Zajedničkog istraživačkog centra Evropske unije, suša trenutno zahvata oko polovine teritorija EU-a i Velike Britanije.
Podaci EEA-e pokazuju i koliko vremenski ekstremi utiču na evropsku poljoprivredu. Procjenjuje se da suša čini 54 posto poljoprivrednih gubitaka, obilne kiše 21 posto, mraz 16 posto, a tuča devet posto.
Prilagodba više ne može čekati
Evropska agencija za okoliš upozorava da će odgađanje ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama značiti znatno veće troškove u budućnosti.
Ylä-Mononen pozvala je evropske vlade da ne donose odluke isključivo prema kratkoročnim političkim ciklusima, već da planiraju mjere koje će odgovoriti na klimatske rizike u narednim decenijama.
“Kratkoročno razmišljanje nam neće pomoći”, poručila je, ističući da prilagodba klimatskim promjenama ne bi trebala zavisiti od toga koliko novca ostane u budžetima.
Procjene EEA-e pokazuju da bi troškovi prilagodbe u sektorima poput poljoprivrede, energetike i saobraćaja do 2050. godine mogli doseći između 53 i 137 milijardi eura godišnje, zavisno od budućeg rasta globalne temperature.
Zbog toga evropske zemlje, prema upozorenjima EEA-e, moraju istovremeno smanjivati emisije štetnih gasova i ulagati u prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena koje su već prisutne.
