Za organizaciju samita lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Neumu smo, kako stvari stoje, nesposobni, pa umjesto oni nama, otišli smo mi njima. U središtu Evropske unije Borjana Krišto i Željka Cvijanović, rame uz rame s ostalim liderima Zapadnog Balkana. No, za razliku od njih, mi domaću zadaću opet nismo uradili. Jedina od šest zemalja, Bosna i Hercegovina nije poslala reformu agendu, odnosno Plan rasta. Propucali smo, čini se, sve zadane rokove i već nam se opet nude novi. No, ne mogu oni nama dati prilika koliko ih mi možemo propustiti.
Danas istječe novi, prolongirani rok za usvajanje Reformske agende, kojom bi Bosna i Hercegovina dobila pristup milijardi eura iz Plana rasta i u konačnici otvorila pregovore s Evropskom unijom. Ali državna koalicija opet nije postigla saglasnost o tom pitanju. Ipak, optimizam i nada nisu izgubljeni, jer za njih uvijek postoji neki drugi, naredni, novi rok…
“Konačni krajnji datum je 12. decembar, kada će Odbor koji ocjenjuje Plan rasta imati svoju sjednicu. Njegova naredna sjednica će se dogoditi tek u martu, tako da je to neki vremenski period koji još uvijek imamo”, izjavio je Predrag Kojović, zastupnik NS-a u Zastupničkom domu BiH.
Dakle, čini se da je državna koalicija prespavala još jednu realnu priliku za izvršavanje svojih zadataka, pa je opet na djelu onaj kampanjski način – 5 do 12. Bilo kako bilo, agenda, jasni su bili iz Brisela, mora biti potpuna. A nije!
“Nažalost po pitanju Plana rasta nismo imali dogovor. I dalje su za RS neprihvatljve mjere koje se tiču Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nadam se da će radna grupa koja je zakazana za četvrtak imati razumijevanja i mudrosti da prihvati novi tekst i mislim da bismo onda lakše imali pristup pribavljanju saglasnosti i od RS-a za neke sporne dijelove”, dodaje Kojović.
Sporni dijelovi odavno su poznati. No, lideri državne koalicije svaki put kažu da je bitno da se, uprkos svemu, sastaju i razgovaraju. A između spornih dijelova i razgovora put za dogovor mogu otvoriti samo ustupci. U ovom slučaju, predstavnicima iz RS-a.
“To su neki opći principi koji bi trebali biti prihvatljivi za sve i ne vidim razloga da se oko toga raspravlja. Ako oni smatraju da ima prostora oko pregovora da se odluke Ustavnog suda poštuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, ako smatraju da ima pregovora u pogledu zamjene međunarodnih sudija u ovom momentu, onda ne vidim šta je drugi cilj nego da se ta državna isntitucija dovede pod znak pitanja. Pitanje veta, odnosno, entitetskog odlučivanja u državnim tijelima – to nije evropski standard i jasno je Evropska komisija istakla da su te stvari koje treba promijeniti i koje treba uskladiti u pogledu Plana rasta”, objašnjava Nezir Pivić, premijer ZDK-a (SDA).
Iako je Evropska komisija jasno dala upute i ukazala na EU standarde, bh. političari se ne miču mnogo dalje od prebacivanja odgovornosti s jednih na druge. Tako su lideri državne koalicije nakon jučerašnjeg sastanka ponovno prozvali Stranku demokratske akcije i četiri kantona u Federaciji u kojima SDA ima vlast za opstrukcije i blokiranje pristupu evropskom novcu.
“Nije istina da bilo šta kočimo, naprotiv, ovdje vlast, odnosno, ova koalicija na državnom nivou treba da preuzme punu odgovornost i da rade posao iz svoje nadležnosti. A njihova je nadležnost i da kreiraju Plan rasta. Njihova je nadležnost i da osiguraju međunarodni samit, a vidimo, nažalost, da ni to nisu u stanju i da je to nešto što je neviđeno”, dodaje Pivić.
Ni samita u Neumu, ni usaglašene reformske agende i očekivanih zakona u Briselu još nema. Mnoga otvorena pitanja su na stolu pred bh. liderima, ali bez žurbe. Jer, da na uvijek raširene ruke Evropske unije, kada budu spremni, mogu računati, mišljenja su i stručnjaci. Ali i to ima svoju cijenu. Onu koju, zna se, plaćaju građani.
“Mislim da će EU prolongirati rokove koliko nam bude potrebno da donesemo reformsku agendu, i to nije sporno. Sporno je da Bosna i Hercegovina neće imati finansijska sredstva koja je već mogla imati. Stvar je u tome da Bosna i Hercegovina već dobro zaostaje za cijelom regijom. Mislim i da donošenje reformske agende je jedan mali prikaz kako će to izgledati i kada otvorimo pregovore o članstvu s Evropskom unijom. Nažalost – politikanstvo”, kaže politički analitičar Haris Ćutahija.
Između politikanstva i otvaranja pregovora s Unijom put je ne samo dug, nego možda i nemoguć. Nazire li se kraj neozbiljnosti bh. politike i da li su reformski zakoni – onaj o zaštiti ličnih podataka, te o graničnoj kontroli, dobili svoj final koji državni lideri najavljuju? Pokazat će to već za četvrtak najavljena hitna sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a onda naredne sedmice i hitne sjednice oba doma Državnog parlamenta.
