Jogurt je mliječni proizvod koji se dobija fermentacijom mlijeka uz pomoć specifičnih bakterijskih kultura, obično Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus.
Ove bakterije pretvaraju mliječni šećer (laktozu) u mliječnu kiselinu, što daje jogurtu karakterističnu kiselu i kremastu teksturu.
Uopšteno, fermentisani mliječni proizvodi višestruko su korisni za zdravlje. Normalizuju rad sistema za varenje, smanjuju rizik od razvoja bolesti srca i kardiovaskularnog sistema, štite crijeva od parazita – jer su bogati proteinima, kalcijumom (koji jača koštano tkivo) i bifidobakterijama. One se vezuju za zid crijeva i grade prirodnu barijeru, sprečavajući vezivanje štetnih agenasa.
Bakterije koje se nalaze u jogurtu, poput probiotika, mogu da doprinesu zdravlju sistema za varenje. One pomažu u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i mogu da imaju blagotvorno dejstvo na varenje, piše Net.hr.
Dobar i za imuni sistem
Jogurt je izvor proteina, vitamina (poput vitamina B12 i riboflavina) i minerala (kalcijuma, fosfora). Takođe može da sadrži zdrave masnoće, posebno ako je napravljen od nepasterizovanog mlijeka. Važno je napomenuti da nutritivni sastav jogurta može da varira u zavsnosti od vrsti (punomasno, obrano mleko itd.) i dodacima koje možda sadrži.
Neke studije sugerišu da konzumacija jogurta može da pomogne u jačanju imunog sistemaa. Probavni trakt ima važnu ulogu u imunološkom odgovoru, pa zdrav sistem za varenje može da doprinese opštem zdravlju i otpornosti na bolesti.
Za ljude s intolerancijom na laktozu, jogurt može da bude bolja opcija od običnog mlijeka jer bakterije koje se koriste u fermentaciji jogurta razgrađuju laktozu, čime se smanjuje sadržaj laktoze u proizvodu.
Postoje i ograničenja
Iako su mliječni proizvodi važni za funkcionisanje našeg organizma, u određenim situacijama ih ne bi trebalo uzimati.
Fermentisani mliječni proizvodi su glavni izvor aminokiselina i proteina potrebnih za djelotvorno funkcionisanje organizma. Za razliku od mlijeka, tijelo ih mnogo brže apsorbuje jer su im proteinski lanci mnogo kraći. Koliko će one biti korisne za vaš organizam, zavisi i od vremena kada ih konzumirate.
Kao što smo već rekli, kiseli mliječni proizvodi normaliziraju crijevnu mikrofloru zahvaljujući takozvanim bifidobakterijama kojima su prilično bogati. Ove bakterije nazivamo i probioticima. Kako bi se izvukla maksimalna korist od bifidobakterija, vrlo je važno fermentisane mliječne proizvode uzimati na prazan stomak.
Kada piti jogurt?
Nutricionisti preporučuju da jogurt i sve ostale fermentisane mliječne proizvode uzimate najmanje sat i po nakon jela.
Iako nutricionisti savjetuju da nije poželjno ništa jesti najmanje dva sata prije spavanja, a kako ne bi opteretili organizam, fermentisani mliječni proizvodi spadaju u malu grupu namirnica koje možete konzumirati u večernjim satima, a da ne ometate i narušavate kvalitet sna.
Dakle, kiselo mlijeko, kefir, svježi sir i jogurt mogu da se nađu na vašem jelovniku za večeru.
Kako konzumirati jogurt?
Mnogi stručnjaci vjeruju da bi ove namirnice trebalo da konzumiramo dva uzastopna dana kako bismo poboljšali rad crijeva.
Svakodnevno se preporučuje unos:
1-2 čaše kefira, jogurta i kiselog mlijeka,
100 g svježeg sira.
Napomena
Jogurt se može razlikovati u svojoj nutritivnoj vrijednosti i zdravstvenim prednostima zavisno od proizvođača, procesa proizvodnje i sastojcima koji su mu dodati (poput šećera ili aditiva).
Stoga, prilikom odabira jogurta, preporučuje se čitanje naljepnica i odabir proizvoda koji sadrže manje dodatog šećera i nepotrebnih aditiva.
U svakom slučaju, ako nemate posebne restrikcije u ishrani ili alergije, umjerena konzumacija jogurta može da bude dio uravnotežene ishrane i doprinijeti zdravom načinu života, prenosi N1info.hr.
